1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Krim nije isto što i istok Ukrajine

12. april 2014.

Demonstracije proruskih aktivista, upadi u zgrade vlade, proglašenje nezavisnosti. Da li istoku Ukrajine preti razvoj događaja sličan onom na Krimu? Između ta dva regiona ipak ima mnogo razlika, smatraju analitičari.

https://p.dw.com/p/1Bgoc
Pro-russische Proteste in Donezk, Ukraine 06.04.2014
Foto: picture-alliance/dpa

Situacija u istočnoukrajinskim gradovima Harkov i Donjeck ponovo je pod kontrolom ukrajinske vlade. Međutim, zahtev grupe separatista da se održi referendum o formiranju „Narodne Republike Donjeck“, po mnogo čemu podseća na ono što se desilo na Krimu.

„Smatram da je između ta dva regiona mnogo više razlika nego sličnosti. Krim je u više pogleda poseban slučaj“, kaže Suzan Stjuart iz berlinske Fondacije za nauku i politiku. To se pre svega odnosi na sastav stanovništva na istoku Ukrajine. „Na Krimu živi više Rusa, a tamo preko 80 odsto ljudi navodi ruski kao maternji jezik“, kaže Sjuart. Mnogi stanovnici Krima su se na to poluostrvo doselili iz Rusije, odnosno iz regiona bivšeg Sovjetskog Saveza naseljenih Rusima. „Mnogi od njih su u stvari oficiri koji se sada nalaze u penziji.“

Prema popisu stanovništva iz 2001. Godine, nigde na drugom mestu na teritoriji Ukrajine Rusi nisu bili u većini. Na istoku i jugu Ukrajine žive uglavnom ljudi ukrajinskih korena. U Harkovu živi 26 odsto Rusa, u Donjecku 38 procenta.

Slab pokret separatista na istoku

I sociološkinja iz Poljske Joana Fomina smatra da postoje velike razlike između Krima i istočne Ukrajine. Istočni delovi te zemlje su mnogo više povezani sa državom-maticom. Ona veruje da stanovništvo Donjecka i drugih gradova na istoku neblagonaklono gleda na trenutni razvoj događaja u Kijevu. „Međutim, oni se osećaju kao Ukrajinci“, tvrdi Fomina.

Dr. Susan Stewart, Stiftung Wissenschaft und Politik Berlin
Dr. Susan StewartFoto: DW

Ona naglašava da to što dobar deo stanovništva na istoku naginje korišćenju ruskog jezika ne treba poistovećivati sa većom povezanošću sa Rusijom. U svojoj studiji „Jezik, identitet, politika – mit o dve Ukrajine“, koju je napravila u saradnji sa fondacijom „Bertelsman“ iz Berlina, ona uz pomoć anketa dokazuje da želja Ukrajinaca da ostvare bolje privredne odnose sa Rusijom ne znači da oni žele da se otcepe od Ukrajine. Ankete nisu pokazale da u nekom od regiona Ukrajine postoje jače separatističke tendencije. Podršku ideji otcepljenja na istoku i jugu Ukrajine dalo je samo 13 odsto ispitanika.

Suzan Stjuart takođe smatra da je malo verovatno da veliki broj ljudi na istoku i jugu Ukrajine zagovara otcepljenje. „Mislim da je tu reč prvenstveno o aktivistima iz Rusije. Oni podstiču na to građane na istoku i jugu koji ne žele da ugroze odnose sa Rusijom i koji su nezadovoljni razvojem događaja u Kijevu.“

Privredne razlike

Infografik Autonome Republik Krim Deutsch

Stjuart dodaje da se Krim i u privrednom pogledu razlikuje od istoka Ukrajine. „Krim je po pravilu dobijao novac iz Kijeva. On je privredni teret, mada su turizam i poljoprivreda delimično razvijeni.“

Privredno važniji su regioni na istoku Ukrajine, prvenstveno region oko grada Donjecka, koji je važan izvor prihoda za državni budžet. „Na istoku se nalazi teška industrija. Ona je s jedne strane važna, ali, s druge strane, to su tehnološki zaostali pogoni koji koriste sovjetsku tehniku.“

Kremlj želi destabilizaciju

Šta je zajedničko događajima na jugoistoku Ukrajine i onima na Krimu? Oni omogućavaju Rusiji da destabilizuje situaciju u Kijevu, veruju eksperti.

Joanna Fomina Autorin
Joanna FominaFoto: DW/N. Jolkver

„Nisam sigurna da ruska strana ima tačan plan. Više stičem utisak da ona gleda šta se može postići na što jednostavniji način. Aneksija Krima je bila jednostavna. Moskva sada razmatra da li isti scenario funkcioniše na istoku i jugu Ukrajine i da li bez primene vojne sile može da destabilizuje stanje u Ukrajini tako da to bude u interesu Rusije“, kaže Stjuart.

Prema njenom mišljenju, Rusija želi da spreči uspostavljanje stabilne vlade u Kijevu koja bi imala za cilj približavanje Evropskoj uniji i koja bi, uz pomoć Zapada, došla do privrednih uspeha.

Susan Stjuart zato ne isključuje mogućnost da će vlada u Kremlju sada pokušati da poremeti tok predsedničkih izbora u Ukrajini, koji su zakazani za 25. maj.

Autori: Mihail Bušujev / as
Redakcija: Jakov Leon