1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Krediti za očuvanje radnih mesta?

Ivica Petrović23. februar 2009.

Start programa povoljnih kredita jedna je od mera koje je srpska vlada preduzela u borbi protiv efekata svetske ekonomske krize. Mere su naišle na odobravanje stručnjaka, uz napomenu da stižu sa izvesnim zakašnjenjem.

https://p.dw.com/p/GzPF
Krediti - ekonomska ili politička mera?Foto: BilderBox

U okviru programa za suzbijanje krize preduzeća i građani će moći da kod poslovnih banaka podnesu zahteve za dobijanje povoljnih kredita. Građanima i privredi će na raspolaganju biti 122 milijarde dinara, uz kamate koje će prema najavama biti dva puta niže od tržišnih i iznosiće najviše šest odsto godišnje. Poslovne banke su te koje donose konačnu odluku, ali se strahuje da bi pojedini privrednici bliski vladajućim strukturama mogli da lobiraju za dobijanje ovih kredita.

Konkretne mere

Mere su naišle na odobravanje ekonomskih stručnjaka koji ocenjuju da uprkos tome što paket stiže sa izvesnim zakašnjenjem, on će ipak biti ohrabrenje privrednicima i potencijalnim investitorima.

Saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović ističe za Dojče vele pre svega psihološki značaj ovog paketa, jer je vlada iz jedne pasivne pozicije prema ekonomskoj krizi najzad preduzela neke konkretne korake. On međutim upozorava da su još uvek nejasni svi kriterijumi za dodelu ovih kredita, što može ostaviti prostor za manipulacije: „Drugim rečima, naglašena je mogućnost mita i korupcije. Posebno u uslovima kada srpska privreda pati od nedostatka finansijskih sredstava, i kada će u borbi za opstanak na tržištu njegovi akteri tražiti ne samo tržišne nego i neke druge alternativne pravce u cilju dobijanja kreditnih sredstava iz ponuđenog paketa mera“.

Po uzoru na devedesete

Suština ovog kreditnog paketa je podsticanje domaće proizvodnje, i na taj način očuvanje radnih mesta. Svaki korisnik će morati da potpiše ugovor kojim se obavezuje da će držati isti broj zaposlenih tokom perioda korišćenja kredita. Saša Đogović smatra da je to problematično rešenje. Ne bi valjalo da je jedini kriterijum za kredit samo broj zaposlenih a ne šta proizvodite i da li to nekome možete da prodate: „Dakle, pitanje je da li se ovim želi očuvati samo privid zaposlenosti, kako se to nekad radilo devedesetih godina, kada se radnici nisu otpuštali a sredstva za plate i prividan rad preduzeća se obezbeđivala iz budžeta. Stoga, kriterijum da se ne otpuštaju zaposleni u vremenu trajanja kreditnog aranžmana u sebi sadrži više političko- populističke odrednice nego ekonomske elemente“.

Efekte ovih mera može ugroziti i kratak spisak robe domaće proizvodnje koja se može ponuditi kupcima. U kategoriji trajnih potrošnih dobara srpska preduzeća ne mogu da ponude veliki izbor robe za koju već ne postoji ozbiljna inostrana konkurencija.