1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Konzevativni folklor

Matijas Belinger25. avgust 2016.

Demohrišćanski političari se ovih dana takmiče u predlaganju bezbednosnih mera. Najnoviji zahtev je ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka. Da li su to ozbiljni zahtevi? Nisu, smatra Matijas Belinger.

https://p.dw.com/p/1JpLS
Feierliches Gelöbnis im Bendlerblock 2012
Foto: picture-alliance/dpa

Ah, „Bataljoni zavičajne odbrane“. Naziv iz prošlosti. Ti bataljoni su bili deo odbrambene strategije Zapadne Nemačke u Hladnom ratu. Radilo se o jedinicama rezervista koje bi u slučaju izbijanja ratnog sukoba čuvale objekte u zemlji. Te jedinice su raspuštene 2007. Sad su ponovo iskrsle u agencijskim izveštajima jer je demohrišćanski poslanik Patrik Zensburg zatražio njihovo obnavljanje ali i ponovno uvođenje obaveze služenja vojnog roka koja je ukinuta 2011. Faktički su bataljoni rezervista pod drugim imenom uvedeni još 2012. Novi naziv glasi „Regionalne bezbednosne i pomoćne snage“. Demohrišćanski poslanik Zensburg, koji je i rezervni natporučnik, to bi morao znati. Međutim, nova oznaka rezerve nema nostalgični prizvuk.

Verbaleno naoružavanje

DW Bölinger Mathias
Matijas Belinger, DWFoto: DW/C. Becker-Rau

Zabrana burke, ukidanje dvostrukog državljanstva, ponovno uvođenje obaveze služenja vojnog roka, zahtev da doseljenici pokažu lojalnost, više policije, više kamera na javnim mestima, novi koncept zaštite od katastrofa, svi ovi konzervativni zahtevi kao na pokretnoj traci pune agencijske vesti. Teško verbalno zaoštravanje je u suprotnosti sa opuštenošću koju ankete konstatuju kod Nemaca posle serije terorističkih napada. Da li je to kontradikcija? Ne! Naime, panika nije uhvatila stanovništvo već konzervativce. Na desnici se birači masovno priklanjaju desničarskim populistima.

Konzervativizam je bila dominatna ideologija u Nemačkoj. „Bez eksperimenata“ – to je bio jedan od verovatno najuspešnijih i najviše citiranih slogana demohrišćana na plakatima iz pedesetih godina prošlog veka. Od tada je prošlo više od pola stoleća. Većina građana ne misli tako. Nemačka je šarolikija, liberalnija i otvorenija prema svetu. Među građanima „svesnim tradicije“ kako konzervativce danas nazivaju sociolozi, mogu se ovakvim sloganima pridobiti neki glasovi, ali tako se više ne pobeđuje na izborima.

Protivnici Angele Merkel vrebaju priliku

Angela Merkel je iz svega toga zaključila da mora promeniti svoje demohrišćane, kako bi pridobila većinu građana. Hrišćansko-demokratska unija (CDU) se liberalizovala. A uspeh je kancelarki dao za pravo. Njeni protivnici u partiji zbog toga nisu imali mogućnost da zaustave taj proces. To je i sada tako, mada je liberalna izbeglička politika Angele Merkel osokolila njene protivnike i dovela do pada njene popularnosti. Međutim, društvo se nije radikalizovalo. Najpopularniji političari su još uvek oni koji zastupaju umerene pozicije i koji podržavaju kancelarku. Ne bi bilo pametno da se odustane od političkog centra zarad glasova na krajnjoj desnici.

Međutim, uključiti migavac za desno skretanje a nastaviti pravo verovatno ima smisla u predizbornoj kampanji. Stoga su mnogi glasni zahtevi demokrišćana u stvari čisti folklor za posebnu grupu birača. Sam vokabular je pouzdan znak da je tako.