1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliku moć ima Evropski parlament?

7. jun 2009.

U Nemačkoj ali i drugim državama EU danas se održavaju izbori za Evropski parlament. Mnogim građanima pri tome nedostaju demokratska pravila na koja su navikli, što je jedan od razloga za apstinenciju od ovih izbora.

https://p.dw.com/p/I4qq
EP
EP

Prolaznici ispred zgrade nemačkog parlamenta u Berlinu ne skrivaju da im se Evropski parlament čini veoma udaljenim. "Delimično i saznamo kada Evropski parlament donese neke odluke, ali o tome se u vestima ne govori dovoljno."

"Ne znam više da li je sedište u Briselu ili Strazburu." To dakle potvrđuju i brojne ankete provedene među građanima zemalja Evropske unije.

Zašto se mnogo toga u Evropi čini neopipiljivim?

Jedan od glavnih razloga je takozvani demokratski deficit EU. Tako Evropski parlament ima samo ograničena ovlašćenja. On na primer, ne bira predsednika Evropske komisije. O tome odlučuju zemlje članice.

Parlamentu nedostaje i još jedno klasično ovlašćenje: mogućnost da predlaže zakone. Politolog Sabine fon Opeln o tome kaže:

"Pravo na pokretanje inicijative ima pre svega Evropska komisija, a ne Parlament. To se svakako može posmatrati kao slabost. S druge strane se može reći da Evropski parlament može predložiti Komisiji da pokrene postupak usvajanja zakona."

U javnosti se ne obraća previše pažnje na Evropski parlament zato što se u njemu ne vode uzbudljive debate. Procesi odlučivanja se velikim delom vode u odborima.

Druga tačka kritike odnosi se na činjenicu da se prilikom izbora glas stanovnika jedne manje države kao što je na primer Malta ipak „računa“ višestruko u odnosu na glas jednog Francuza ili Nemca. Uz to tu su i komplikovana pravila po kojima Evropski parlament radi:

"To i jeste ono što je komplikovano u EU, mora se obratiti pažnja na to koja je politička oblast e odgovorna za donošenje određenih odluka u kojima Parlament ima mogućnost odlučivanja."

Pa ipak veća prava?

U oblasti zaštite potrošača i životne sredine, Evropski parlament ravnopravno odlučuje sa Savetom Evrope i Evropskom komisijom. U odlukama o budžetskim pitanjima on međutim ima samo ograničenu moć odlučivanja, dok u odlukama o spoljnoj i bezbednosnoj politici uopšte ne učestvuje. Lisabonski ugovor predviđa da ovlašćenja Parlamenta budu osnažena u donošenju odluka.

Pored ostalog planirano je i da poslanici EU biraju predsednika Evropske komisije. Time bi izbori za Evropski parlament i za građane postali interesantniji, jer bi svaki stanovnik EU svojim glasom na taj izbor indirektno uticao.

autor: N. Diezemann / B. Fazlagić

odg. urednik: N. Jakovljević