1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko stanovnika ima BiH?

U BiH do 15. oktobra traje popis stanovništva. Na preliminarne rezultate popisa čekaće se 90 dana. Objavljivanje potpunih rezultata predviđeno je za period između 1. jula 2014. i 1. jula 2016. godine.

U BiH do 15. oktobra traje popis stanovništva. Na preliminarne rezultate popisa čekaće se 90 dana. Objavljivanje potpunih rezultata predviđeno je za period između 1. jula 2014. i 1. jula 2016. godine.

Koliko stanovnika ima BiH? Prema podacima državne Agencije za statistiku Bosna i Hercegovina ima 3.839.737 stanovnika. EUROSTAT navodi da u BiH živi 3.843.000 stanovnika. Kada se saberu podaci entitetskih zavoda za statistiku, dolazi se do broja od 3.771.038, dok američke obaveštajne službe (CIA) procenjuju da u BiH živi 4.600.000 stanovnika. Tačan odgovor na pitanje koliko ta zemlja ima stanovnika biće poznat nakon predstojećeg popisa stanovništva.

Nosilac sprovođenja popisa u BiH je Agencija za statistiku BiH. Glavna metodološkinja Agencije Nora Selimović objašnjava da je učešće u popisu zakonska obaveza svakog građanina i da oni koji to odbiju mogu da očekuju pokretanje sudskog postupka. Popisom će biti popisane sve osobe nastanjene u BiH duže od jedne godine, a ispitanici su dužni da odgovore na sva pitanja osim na ona koja se odnose na versku i etničku, odnosno nacionalnu pripadnost. „Nama trebaju podaci o tome koliko smo stari, koliko smo obrazovani, da li radimo, gde i kako živimo, da li imamo struju i vodu itd“, kaže Nora Selimović.

Demografski i socijalni podaci

U širem smislu, popis će se koristiti za izradu i sprovođenje ekonomskih, socijalnih i razvojnih politika, naučnih istraživanja te za korišćenje sredstava iz međunarodnih fondova. Osnovni demografski podaci do kojih će se doći popisom neophodni su za stvaranje celovite slike o stanovništvu zemlje, kao i za planiranje njenog daljeg razvoja. Uobičajeno je da se podaci dobijeni na poslednjem popisu stanovništva upoređuju sa podacima prikupljenim na prethodnim popisima. U slučaju BiH, taj kontinuitet je teško pratiti zbog prekida od 22 godine.

Dr Hasan Zolić: popis će pokazati promene u etničkoj strukturi

Dr Hasan Zolić: popis će pokazati promene u etničkoj strukturi

„Popis u BiH ima višestruki značaj, posebno zbog ratnih događaja“, kaže za Dojče vele bivši direktor Zavoda za statistiku BiH dr Hasan Zolić. „Ovaj popis pokazaće da u BiH živi manje stanovnika nego u vreme popisa iz 1991. godine. Prema mojoj proceni, ta brojka će iznositi između 3.800.000 i 3.900.000 stanovnika. Doći će do promena i u etničkoj strukturi. Bošnjaci će i dalje biti najbrojniji, iako će ih biti manje nego 1991. godine. Broj Hrvata će biti znatno manji u odnosu na prethodni popis, ali i broj Srba uprkos doseljavanju iz Republike Hrvatske“, kaže Zolić.

„Rezultati popisa pokazaće i da etnička slika BiH više nije onako šarena kakva je bila do rata 1992-1995. godine. Predratna BiH imala je 109 opština, a samo su pet ili šest njih bile gotovo potpuno etnički čiste. Nakon ovog popisa, biće jasno da je došlo do pomeranja stanovništva, odnosno do grupisanja Bošnjaka, Hrvata i Srba“, kaže Zolić.

Dok se u većini drugih država popis koristi za istraživanje i planiranje razvoja, popis u BiH je primarno političko pitanje. Neke političke stranke smatrale su da bi primena rezultata novog popisa bez suštinskog sprovođenja povratka izbeglih i prognanih predstavljala „legalizaciju etničkog čišćenja“. Druge su zagovarale sprovođenje popisa samo na jednom delu BiH.

Identitetska pitanja

U periodu usvajanja Zakona o popisu, najviše pažnje izazvala su tzv. identitetska pitanja koja se tiču etničke, odnosno nacionalne pripadnosti, veroispovesti i jezika. Glavna metodološkinja Agencije za statistiku BiH Nora Selimović podseća da, pri izjašnjavanju o etnokulturnim karakteristikama, popisivač ne sme da utiče na odgovore.

„Kada je u pitanju izjašnjavanje ispitanika o etničkoj ili verskoj pripadnosti te maternjem jeziku, napominjemo da popisivač mora da upiše tačno onakav odgovor kakav daje ispitivana osoba. Ako ispitivana osoba tvrdi da je 'Marsovac' onda je dužnost popisivača da to i upiše“, kaže Nora Selimović.

Kako se izjasniti? Bošnjak, Srbin, Hrvat? Ili u obzir uzeti da si „ostali“ ako se izjasniš kao Bosanac i Hercegovac?

Kako se izjasniti? Bošnjak, Srbin, Hrvat? Ili u obzir uzeti da si „ostali“ ako se izjasniš kao Bosanac i Hercegovac?

Prema istraživanju ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije), Zakon o popisu modeliran je prema „diskriminatornom ustavnom uređenju“. „Zato je žurba da se popis sprovede pre implementacije odluka Suda u Strazburu prilično jasna jer će tako formulisan popis potvrditi dominaciju etničkog u BiH te legitimisati trenutni sistem podele vlasti“, navodi se u publikaciji ACIPS „Popis 2013. u BiH: Ekonomska, socijalna i politička analiza“.

Predsednik ACIPS Anes Makul kaže da je popisnica dobrim delom napravljena u skladu s preporukama EUROSTAT (Evropske agencije za statistiku). „Prednosti su brojne. Konačno ćemo saznati koliko imamo stanovnika, kakva je njihova starosna struktura i, ono što je za BiH veoma važno, videćemo u kojoj je meri sproveden povratak prognanih i izbeglih“, kaže Makul za Dojče vele.

Bosanci i ostali

Neki politički krugovi radili su na tome da se ljudi prilikom popisa ne izjašnjavaju na način da se „nacionalno“ poistovećuju sa nazivom države u kojoj žive. „U razgovoru s ljudima primetio sam da bi se mnogi izjasnili i kao Bosanci ali, kako tvrde, ne žele da budu 'ostali'. Postoje i oni koji se iz praktičnih razloga neće da se izjasne kao Bosanci jer bi tako imali manje šanse za zaposlenje, npr. u državnim institucijama“, kaže Makul.

Anes Makul

Anes Makul

Narednih 15 dana, 18.879 ovlaštenih popisivača trebalo bi da posete sva domaćinstva u BiH i obave intervjue sa građanima. Popisivanje se obavlja svakog dana od 9 do 21 sat i to u prisustvu najmanje jedne odrasle osobe u domaćinstvu.

Ako popisivač u vreme popisivanja ne zatekne u domaćinstvu osobe obuhvaćene Popisom, ostaviće im pismeno obaveštenje o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležne popisne komisije koju osobe treba kontaktirati najkasnije do 15. oktobra 2013. godine kako bi se organizovalo njihovo popisivanje. Zakon o popisu stanovništva omogućava i popis dijaspore, odnosno onih građana koji imaju važeću CIPS ličnu kartu i koji će se u vreme popisa nalaziti na svojoj adresi u BiH.

Popis u BiH nadgledaće članovi Međunarodne posmatračke operacije, odnosno stručnjaci za popis i posmatrači iz zemalja članica Evropske unije (EU). Oni će, obilaskom terena, sami ili zajedno sa popisivačima, utvrditi da li se popis odvija u skladu sa propisima EU i Ujedinjenih nacija.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odgovorni urednik: Ivan Đerković