1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliko je Srba u Nemačkoj zaista?

20. oktobar 2009.

U Nemačkoj trenutno živi 6,8 miliona stranaca. Najveću grupu čine Turci sa oko 1,7 miliona. Na drugom mestu po brojnosti su Italijani sa pola miliona, pa Poljaci, Srbi i Grci sa po 300.000 i Hrvati sa oko 200.000.

https://p.dw.com/p/KArK
Nemačka je "doseljenička zemlja"
Nemačka je "doseljenička zemlja"Foto: DW/AP

U Nemačkoj je 2000. godine oko 180.000 stranaca uzelo nemačko državljanstvo. Taj broj je do 2006. opao na 124.000. Uz to stranci iz država članica EU uživaju široko pravo na slobodno kretanje unutar Unije.

Pored stranaca i onih koji su dobili nemačko državljanstvo, posebnu grupu u Nemačkoj čine tzv. kasni iseljenici. To su "nemački sunarodnici" (ljudi sa nemačkim korenima) koji potiču iz oblasti koje prema međunarodnom pravu nikada nisu pripadale ili više ne pripadaju Nemačkoj, poput današnjih poljskih ili ruskih oblasti, severno od Odre ili Nise. Za tamošnje stanovnike važe posebna pravila na osnovu kojih im se dodeljuje nemačko državljanstvo.

Stranci, zatim stranci sa nemačkim državljanstvom i njihova deca, kao i iseljenici, važe za "ljude sa migrantskom pozadinom". Ukupno ih je 15 miliona, više od 18 odsto nemačke populacije.

Problematika azilanata u tom smislu nema toliku težinu. Zakonskim ograničenjima smanjen je broj potražilaca azila od 100.000 u 1997. na oko 20.000 u 2006. godini. Većina zahteva za azil u Nemačkoj je odbijena. Udeo priznatih azilanata opao je od 1997. sa pet na trenutnih 0,8 odsto.

Flash-Galerie Deutschland 60 Jahre Kapitel 2 1959 – 1969 Gastarbeiter
Foto: picture alliance / dpa

Istorija migracionih kretanja

Krajem 50-ih je Savezna Republika Nemačka (Zapadna Nemačka) postala cilj inostranih radnih migranata, poznatih kao "gastarbajteri". Zahvaljujući privrednom napretku i nedostatku radne snage, stotine hiljada radnika je došlo u Nemačku, pretežno iz južnih država Evrope, Italije, Španije, Grčke, bivše Jugoslavije i pre svih iz Turske. 1964. zvanično je pozdravljen i milioniti gastarbajter u Nemačkoj -Portugalac. Takođe su sklopljeni ugovori o regrutovanju radne snage i sa Tunisom, Marokom i Južnom Korejom. 1973. godine okončana je strategija regrutacije. Tek od 2000. ponovo postoje specijalni programi za vrbovanje stranih stručnjaka za informacionu tehnologiju.

Oznaka "gastarbajter" isticala je nameru da se radnici posmatraju kao strani radnici na privremenom radu, a ne kao useljenici. Ipak Zapadna Nemačka je postala zemlja useljenika. To je sankcionisano tek zakonom o imigraciji koji je stupio na snagu 2005.

60-ih godina je strana radna snaga stigla i u Nemačku Demokratsku Republiku (Istočnu Nemačku). "Radnici sa ugovorima" (fertragsarbajter) su razmešteni u NDR zbog ugovora sa Poljskom, Mađarskom, Vijetnamom, Angolom, Kubom i Mozambikom. Njihov broj se stalno povećavao do 1989, kada ih je bilo oko 93.000. Većina njih (oko 59.000) došla je iz Vijetnama.

U nastavku o mulismanima u Nemačkoj...

Türkische Muslime beten am Freitag in einer Moschee in Köln
Foto: picture-alliance/dpa

Muslimani u Nemačkoj

U Nemačku su dolazili ljudi muslimanske vere, pre svega radna snaga i njihova rodbina iz Turske, u manjoj meri radnici sa Balkana i iz arapskih zemalja. Zatim su došle ratne izbeglice iz Irana, bivše Jugoslavije i Iraka.

Trenutno ih je oko 4,3 miliona, što je više od pet odsto stanovništva Nemačke. 45 odsto tih Muslimana ima nemačko državljanstvo, a 55 odsto strani pasoš. Ipak nedostaju precizni statistički podaci. Pripadnost muslimanskoj veri se ne registruje diferencirano. Osim toga nema institucija koje odgovaraju formama hrišćanske crkve.

Oko 2,5 miliona Muslimana u Nemačkoj potiče iz Turske, 600.000 iz Južne Evrope i po 300.000 Muslimana iz Severne Afrike i sa Bliskog istoka. Skoro svi Muslimani (98 odsto) žive u starim (zapadnim) nemačkim pokrajinama i Berlinu. 75 odsto Muslimana u Nemačkoj su suniti, sedam odsto šiiti, a 13 odsto aleviti. Trećina njih se deklariše kao "vrlo pobožna" a polovina kao "više pobožna nego nepobožna".

Svaka četvrta muslimanska žena prve generacije doseljenika nosi maramu. U drugoj generaciji je samo jedna među šest žena (17 odsto). Čak 10 odsto muslimanskih učenika ne učestvuje na mešovitoj, muško-ženskoj sportskoj nastavi ili školskim eskurzijama.

Ipak više od polovine muslimana jeste član nekog nemačkog udruženja. Najnovija istraživanja pokazuju da mnogi muslimani imaju značajne deficite u obrazovanju. Turci prolaze u školi lošije od muslimana iz drugih zemalja. To pre svega ima veze sa stepenom obrazovanja roditelja, a ne sa religijom.

autori: Jochen Fok, Ivana Ivanović

odg. urednik: N. Jakovljević