1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko je katolika u Hrvatskoj zaista?

Popisivanje stanovništva koje je upravo počelo daće odgovor koliko se Hrvata smatra katolicima. Neka istraživanja pokazuju, da postoje dokazi o "nadolazećoj sekularizaciji hrvatskog društva".

default

Popis će pokazati i koliko je u Hrvatskoj vernika

Na popisu stanovništva 2000. godine, čak 87 odsto hrvatskih građana izjasnilo se katoličkim vernicima. Popisom stanovništva, koji je počeo u petak, utvrdiće se ima li taj podatak i dalje svoje uporište. Neki podaci, navodno pokazuju kako se u Hrvatskoj broj katolika smanjio za šest odsto. Za pojedine analitičare taj podatak je dokaz „nadolazeće sekularizacije društva“ koja je prisutna i u pojedinim evropskim državama.
Goran Črpić iz Centra za promociju društvenih nauka smatra da su takva predviđanja preterana. Sa njim je saglasan i profesor Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Tvrde da su u svojim istraživanjima takve rezultate predvideli još 1998. godine i da se u njima videlo kako od 10 do 15 odsto populacije ulazi u kategoriju „normalni katolici“. Reč je o ljudima koji se nominalno deklarišu katolicima, ali ni jednim drugim pokazateljem ne ulaze u kategoriju vernika.
Mladi protiv pobačaja i neverstva
Kaptol Kirche in Zagreb

Sve manje mladih u crkvi?

Među mlađim generacijama sve je više onih koji odbacuju pobačaj, restriktivniji su u „sferi polnog morala i konzervativniji po pitanju bračnog neverstva i razvoda“. To je pokazalo najnovije istraživanje o stavovima mladih hrvatskih građana. Oko 40 odsto mladih spremno je da se posveti humanitarnim i drugim, religijski motivisanim delatnostima. Ipak analitičari unutar crkvenih redova trezveno primećuju neke momente, zbog kojih je crkva sve manje dovoljan autoritet za mlade katolike i zbog kojih su oni sve manje uvereni da su crkvena pravila ujedno i Božja pravila, a crkvene strukture nužne za njihovo „življenje hrišćanske duhovnosti“. Osim toga, postoji niz različitih društvenih i etičkih pitanja u kojim crkveno učenje ne uspeva da odgovori izazovima novih vremena.

Tu se najčešće pominje odnos prema ljudskoj seksualnosti poput homoseksualnosti, prema predbračnom životu mladih i kontroli rađanja, odnos prema ulozi žene u crkvi, itd. Ankete, uz to, pokazuju da je mladim katolicima visoko na listi prioriteta socijalna pravda za koju se crkvena hijerarhija zalaže u svojim proglasima, ali neretko „zaostaje za visoko-proklamovanim idealima u svakodnevnom životu i svojim delima“. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj sve glasniji ateisti i agnostici, koji su uoči početka popisa stanovništva, pozivali građane da se izjasne onako kakao se osećaju.
Ateisti i agnostici
Papst Benedikt XVI hält Messe in Tschechien Brno

Hrvatska i dalje jedna od evropskih zemalja sa najvećim brojem katolika?

Popis stanovništva daće odgovor i koliko je ateista i agnostika u hrvatskom društvu, odnosno onih koji se ne libe tako izjasniti. Inače, najveća katolička zajednica nalazi se na američkim kontinentima gde živi 13,6 odsto svetskog stanovništva i 49,4 posto ukupnog broja katolika.

U Evropi, prema podacima Vatikana, živi 10 odsto svetskog stanovništva i 24 odsto katolika. U Aziji, najmnogoljudnijem kontinentu, udeo katolika u njihovom ukupnom broju stanovnika ostao je gotovo nepromenjen povećavši se 2010. godine, s 10,6 na 10,7 odsto. Afrika u ukupnom broju katolika učestvuje sa 15,2 odsto, a Okeanija sa 0,8 posto.
Neinformisani hrišćani
Prema istraživanju američkog Instituta za ispitivanje javnog mnjenja „Pew“, ateisti i agnostici znaju više o religiji od bilo koje verske zajednice. Slede ih jevreji i mormoni, dok su svi hrišćani, protestanti i katolici, na začelju. Osim iznenađujućeg ukupnog poretka, ispitivanje je pokazalo zapanjujući nedostatak osnovnog znanja kod vernika.
Američki ateisti i agnostici uglavnom su ljudi koji su odrasli u verskoj tradiciji i svesno od nje odustali, često nakon mnogo promišljanja i istraživanja, utvrdio je pomoćnik direktora za istraživanja ovog foruma Alan Kuperman. U Hrvatskoj, kao i ostalim bivšim socijalističkim zemljama, „neverovanje“ se pripisuje uticaju ateizmu i socijalističkih režima u kojemu nije bilo mesta za Boga.
Autor: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednik: Jakov Leon

DW.COM