1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko to koči evrointegracije Balkana?

14. april 2011.

Vrata EU ostaju otvorena za balkanske zemlje, ali bez prilagođavanja nema integracija. To je suština zajedničke rasprave poslanika Evropskog parlamenta, parlamenata zemalja EU i zemalja Zapadnog Balkana u Briselu.

https://p.dw.com/p/10tEc
European flags in front of European Council headquartersl in Brussels, Belgium on 2009-02-26 two days before the extraordinary council. Head of states will meet on sunday to solve financial crisis. © by Wiktor Dabkowski
Foto: picture-alliance/dpa
Predstavnici Evropskog parlamenta, nacionalnih parlamenta zemalja Evropske unije i parlamenata većine zemalja Zapadnog Balkana okupili si se juče (13.4) na zajedničkoj sednici u Briselu, kako bi potvrdili svoju predanost evropskoj budućnosti regiona. Iz Evropske unije još jednom je poručeno da vrata za balkanske zemlje ostaju otvorena, ali i da bez prilagođavanja nema integracija. Delegacije parlamenta Bosne i Hercegovine i Srbije ne prisustvuju ovom dvodnevnom sastanku.
Zajedničke sednica parlamenta predstavljaju tipičan radni okvir za interparlamentarnu saradnju unutar EU, a ova, kojoj su prisustvovali i predstavnici parlamenta sa Zapadnog Balkana, ima za cilj reafirmisanje zajedničkog rada na ujedinjenoj Evropi.
Buzek: „EU zabrinuta zbog BiH i Albanije“
New European Parliament President Jerzy Buzek of Poland, reacts after his election at the European Parliament, in Strasbourg, eastern France, Tuesday, July 14, 2009. (AP Photo/Lionel Cironneau)
Jirži BuzekFoto: AP
Naglašavajući da je prethodna godina bila posebno važna za evrointegracije Zapadnog Balkana, pri čemu je došlo do vizne liberalizacije, „istorijskih koraka ka pomirenju“ Srbije i Hrvatske i davanja statusa kandidata Crnoj Gori, predsednik Evropskog parlamenta Jirži Buzek naveo je i mnoge zajedničke izazove regiona, prevashodno reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i kriminala, nastavak pomirenja i saradnje, kao i ispunjavanje obaveza prema Haškom sudu.
Politička nestabilnost, koja se prevashodno ogleda u nepostojanju vlade u Bosni i Hercegovini, kao i u dvogodišnjoj političkoj krizi u Albaniji, izaziva posebnu zabrinutost u EU, rekao je Buzek. On je pozvao sve političke aktere u regionu, i vlast i opoziciju, da prevaziđu podela i da se koncentrišu na zajednički evropski cilj.
„Znam da je put u EU dug i težak, ali sudeći prema onome gde smo danas, mogu reći da je bilo vredno truda. Zato smo tu da vas ohrabrimo i da vam pomognemo da evropsku perspektivu regiona pretvorite u region evropske realnosti“, rekao je Buzek.
Biserko: „Srbija prepreka napretku regiona ka EU“
Posebno važno pitanje za evrointegracije Zapadnog Balkana ne leži samo u pristupanju EU, već i u regionalnoj saradnji, naglašeno je u Evropskom parlamentu. Tako je predsednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, poručio da približavanje Hrvatske članstvu u EU, učvršćuje „jasnu i nepobitnu evropsku orijentaciju zemalja Jugoistočne Evrope“. Bebić je, takođe, pohvalio regionalnu saradnju u oblasti pravosuđa, policije, odbrane i ekonomije.
Die Präsidentin des Helsinki Komitees für Menschenrechte in Serbien, Sonja Biserko, aufgenommen am Donnerstag (10.12.2009) in Weimar. Sie wird am gleichen Tag mit dem Weimarer Menschenrechtspreis 2009 ausgezeichnet. Der Preis wird am Internationalen Tag der Menschenrechte zum 15. Mal verliehen. Er ist mit 2.000 Euro dotiert. Foto: Martin Schutt
Sonja BiserkoFoto: picture-alliance/dpa
Istovremeno, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava iz Srbije Sonja Biserko, ocenila je da je situacija u regionu zabrinjavajuća, jer, prema njenim rečima, „neke od zemalja regiona nemaju osnovne pretpostavke za istinsku demokratsku konsolidaciju, a samim tim ni za istinsku normalizaciju odnosa sa susedima“.
„Politika Beograda šteti demokratskoj konsolidaciji susednih zemalja, razvoju produktivne saradnje u regionu i napretku regiona ka EU i NATO. Preovlađujuće mišljenje u Beogradu jeste da granice u regionu još nisu finalizovane. BiH je posebno u riziku, jer Beograd zvanično ohrabruje i podržava ne samo status quo već i secesionističku politiku lidera srpskog entiteta“, rekla je Sonja Biserko.
U daljoj raspravi, poslanik Evropskog parlamenta Čarls Tanok založio se da se pitanje podele Kosova uključi u dijalog Beograda i Prištine, rekavši da bi to bilo „u cilju iznalaženja pravednog rešenja, imajući u vidu da je u Evropskoj uniji prihvaćen i dijalog Izraelaca i Palestinaca o teritorijalnoj podeli“.
Bez prilagođavanja nema integracija
Kacin, Jelko-2.jpg Jelko Kacin, slovenischer EU-Abgeordneter der Gruppe der Liberalen (ALDE)
Jelko KacinFoto: Europäisches Parlament
Zajednička parlamentarna sednica EU i Zapadnog Balkana organizovana je od strane Evropskog parlamenta i parlamenta Mađarske, koja trenutno predsedava EU, a podeljena je u dva radne grupe - jedna se bavi saradnjom u oblasti slobode, pravde i bezbednosti, a druga integracijom građana i kulturnim različitostima.
Glavni doprinos ovakvih sesija, prema mišljenju specijalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Jelka Kacina, jeste u tome da parlamentarci razgovaraju o EU van svojih nacionalnih parlamenta. „Ljudi moraju da budu svesni da ono što treba da urade u procesu evrointegracija, moraju da shvate kako obavezu radi sebe i svoje zemlje, a ne radi EU“, ukazao je Kacin u izjavi za Dojče vele. Poruka ovog zajedničkog zasedanja, prema Kacinovim rečima, jeste da bez prilagođavanja nema integracija.
Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odgovorni urednik: Ivan Đerković