1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ko su siromašni u Srbiji?

20. jul 2009.

Među siromašnima građanima dominiraju žitelji sela, naročito onih na jugoistoku Srbije, zatim neobrazovani ljudi, stariji od 65 godina, deca između šest i 14 godina i porodice sa troje i više dece.

https://p.dw.com/p/Isy5
Rasim Ljajić
Rasim LjajićFoto: AP

Iako je generalno broj siromašnih smanjen u poslednjih sedam godina, jaz između imovnog stanja sela i grada se produbio. Na selu ostaju uglavnom stari i iznemogli. Ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić ističe da, prema podacima tog Ministarstva, Srbiji preti demografski sunovrat, naročito na jugu Srbije.

“Jedna konstanta prisutna je bukvalno u svim opštinama. Kada smo pitali predstavnike lokalnih vlasti “Šta vam treba?”, a vi očekujete da vam kažu “infrastruktura” ili “posao”, svi kažu “trebaju nam starački domovi”. Da smo Amerika ne bi mogli da napravimo toliko staračkih domova jer nam i ne trebaju. Ali, to dovoljno govori o ovoj realnoj situaciji koja postoji u ovim regionima.”

Nove kritične tačke

Siromaštvo je atribut ruralne Srbije jer dve trećine siromašnih živi na selu. Na mapi siromaštva pojavljuju se nove kritične tačke - centralna Srbija, industrijski i rudarski centri u zapadnoj Srbiji. Starci i deca do 14 godina su najpouzdaniji kandidati za siromaštvo, kaže Snežana Stojanović - Plavšić, predsednica skupštinskog odbora za smanjenje siromaštva, izražavajući bojazan da će se zbog posledica svetske krize broj siromašnih u Srbiji možda i udvostručiti.

“Prema poslednjem merenju ispod linije siromaštva živi 6,6 odsto ljudi. Ako se ta cifra udvostruči, znači da će negde između 13 i 15 odsto građana živeti ispod linije siromaštva. Pošto imamo podatak da još toliko ljudi živi na ili vrlo blizu granice siromaštva sa tendencijom da padne ispod nje, dolazimo do frapantnog podatka od čak 25 do 30 odsto ljudi koji će živeti oko te linije, što je više nego zabrinjavajuće.”

Nema dovoljno finansijskih sredstava

Direktorka Narodne kancelarije Tatjana Pašić ocenjuje da su nezaposlenost i nemogućnost ostvarivanja prava iz oblasti socijalne zaštite najčešći motivi što se sve veći broj građana Srbije odlučuje da zatraže institucionalnu pomoć, mada je lista problema poduža.


“Građani ne mogu da ispune neophodne ekonomske i socijalne funkcije i javljaju nam se zbog toga što nemaju dovoljno finansijskih sredstava, imaju problema u ostvarivanju prava iz socijalne zaštite, penzijskog i zdravstvenog osiguranja, nemaju rešeno stambeno pitanje ili nemaju dostupnost obrazovanja, naročito ako imaju decu sa posebnim potrebama.”

Zanimljivo je da su u potrošnji siromašnih seoskih domaćinstva izdaci za ishranu, alkoholna pića i duvan zastupljeniji u porodičnom budžetu, a troškovi za zdravstvo, rekreaciju, kulturu, obrazovanje i odevanje upadljivo su manji od izdataka stanovnika grada. Lane je četvrtina potrošnje siromašnih domaćinstava "alimentirana" iz socijalnih programa - roditeljskih i dečijih dodataka, dotacija, kao i jednokratne i humanitarne pomoći.

autor: Miloš Santrač

odg. urednik: N. Jakovljević