1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kina SAD ne drži u šaci, već je upala u zamku

30. jul 2011.

Nemačka štampa opširno se bavi finansijskom krizom u Sjedinjenim Američkim Državama i analizira u kojoj meri i na koji način bi kriza mogla da se odrazi na Kinu kao glavnog kreditora Amerike, ali i na domaću privredu.

https://p.dw.com/p/126c5
Nema razloga za likovanjeFoto: AP / Fotomontage: DW

Minhenski Zidojče cajtung piše: „Uvek kada u SAD dođe do neke krize, mediji u Kini zauzmu stav velikog učitelja. Komentatori govore o „igranju vatrom“, „opasnoj situaciji“ i „neodgovornosti“. Za američke uši mora da je dvostruko bolno kada Kina govori o dužničkoj krizi, jer to se predstavlja kao pobeda socijalizma nad komunizmom u borbi sistema. Kina je zemlja koja Americi daje najveće kredite. Ali, Kinezi zapravo nemaju previše razloga da se podsmehuju kao što to radi njihova propaganda. Kina je investirala ogromne sume novca 1,152 milijarda dolara u američke obveznice. Sada, kao svaki investitor mora da strahuje da deo tog bogatstva ne propadne…

Odgovornima u Pekingu je jasno da te obveznice ne mogu tako lako da se prodaju. Kao najveći poverilac Vašingtona, Kina mora da bude veoma oprezna sa daljim potezima kako ne bi došlo do širenja straha i panike. Brzo okretanje leđa dolaru nije moguće, jer to bi ga obezvredilo. Sa druge strane, brz prelazak na evro-rezerve u Evropi nije dobrodošao, jer bi naglo jačanje evra uticalo na poskupljenje evropskog izvoza. Prodaja američkih obveznica takođe bi snažno oslabila dolar u odnosu na kineski juan, što bi veliki udarac za kinesku ekonomiju, koja je u velikoj meri zavisna od izvoza, pre svega izvoza jeftinih proizvoda u SAD. Kina je možda zabeležila pobedu u propagandi, ali je u velikoj meri zavisna od američkih unutrašnjopolitičkih zbivanja. Onaj ko pozajmi jedan milion dolara, ima dužnika u šaci, a onaj ko pozajmi milijardu dolara taj je takođe upao u zamku“, piše Zidojče cajtung.

Obama će verovatno izaći kao pobednik

USA China Wirtschaft Symbolbild Blackstone
Foto: AP Graphics/DW

O finansijskoj krizi u SAD piše i diseldorfski Rajniše post: „Već nedeljama se republikanci i demokrate spore oko podizanja granica zaduženosti. Time je u međuvremenu pogođena celokupna svetska ekonomija i posledice bi mogle da budu nesagledive. Moglo bi da dođe ne samo do sloma kursa na berzama, već i do bankrota banaka. Tada bi nova globalna finansijska kriza bila neizbežna. Kakve posledice bi to imalo po Nemačku već je moglo da se vidi 2009. godine, kada je propala američka banka Leman (Lehman). Iz političke borbe Barak Obama će verovatno izaći kao pobednik. Većina Amerikanaca podržava njegov plan da se problem državnog deficita reši kombinacijom smanjivanja izdataka i povećanjem poreza. Republikance bi tvrdoglavo odbijanje Obamih planova moglo skupo da košta“.

Ekonomska kriza prvog stepena

O tome kakve bi po Nemačku bile posledice američkog bankrota za Sarbriker cajtung (Sarbriken) govori Ulrih Blum, predsednik Instituta za ekonomska istraživanja (IWF) iz grada Hale. Blum smatra da je reč o „ekonomskoj krizi prvog stepena“ i objašnjava: „Povećala bi se nezaposlenost, jer bi propala mnoga tržišta. U obzir moraju da se uzmu i indirektni efekti. Ako na primer francuske firme bankrotiraju zbog smanjenog izvoza u SAD, istovremeno propada i nemački izvoz u Francusku. Kod prethodne krize još smo bili u mogućnosti da nemačku ekonomiju na neki način zamrznemo i posle godinu dana je gotovo nepromenjenu izvadimo iz zamrzivača. U slučaju američkog bankrota tako nešto više neće biti moguće“, objašnjava za Sarbriker cajtung ekonomski stručnjak Blum.

O Kosovu: Konačna odluka u skladu sa situacijom

U vezi sa najnovijim nemirima na severu Kosova, državni sekretar nemačkog Saveznog ministarstva odbrane, Kristijan Šmit iz Hrišćansko socijalne unije za Miteldojče cajtung (Hale) kaže: „Samovolja i provokacija ne sme da bude ni na jednoj strani. Uradićemo sve da to sprečimo. Srbija ne mora istog momenta da prizna Kosovo. Sa Kosovom se mora biti pragmatičan. Savezna Republika Nemačka je u odnosu prema Nemačkoj Demokratskoj Republici pokazala da blagostanje ljudi može da se poštuje i bez priznavanja zemlje“. Šmit je istakao da će Bundesver da se povuče sa Kosova tek kada ti uslovi budu ispunjeni. „Potrebni su nam poverenje i stabilnost. Dok toga nema, sa Kosova se nećemo povući. Konačna odluka neće biti donesena prema kalendaru, nego u skladu sa situacijom“, kaže za Miteldojče cajtung Kristijan Šmit.

Pripredio Boris Rabrenović
Odg. urednik: Jakov Leon