1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kijev bira između dva zla

Ingo Mantojfel13. maj 2014.

Nasilje i pseudo-referendum na istoku Ukrajine, nove sankcije EU… A ipak se nazire rešenje krize, ukoliko vlasti u Kijevu donesu dobru odluku, piše u svom komentaru urednik DW Ingo Mantojfel.

https://p.dw.com/p/1Bytf
Ingo Mannteufel
Foto: DW

Konflikt u Ukrajini je poslednjih meseci evoluirao u neverovatno komplikovanu političku krizu. Nema smisla polagati nade u neko jednostavno i konsekventno rešenje. Kako god se završi, u konfliktu neće biti jasnih pobednika – biće, zapravo, samo gubitnika. Fijasko dogovora iz Ženeve, koji je sklopljen pre Uskrsa, pokazuje koliko kompromisne formule mogu biti lomljive.

Brutalna politika interesa

Ruska aneksija Krima, protivna međunarodnom pravu, kao i politika Kremlja u pravcu destabilizacije istočne Ukrajine pokazuju da Moskva nije zainteresovana za smirivanje situacije. A ipak se čini da se otvorio mali prostor za popuštanje tenzija. I to uprkos činjenici da pseudo-referendum u Donjecku i Lugansku kao i nove sankcije Evropske unije trenutno samo produbljuju napetosti.

Nemačka spoljna politika iza kulisa uz krajnje napore gura rešenje zasnovano na okruglom stolu. Za njim bi sedele sve političke grupacije u Ukrajini pod predsedavanjem OEBS-a, stvar bi vodio dokazani nemački diplomata Volfgang Išinger i ukrajinski predstavnici.

Logično je pretpostaviti da ovakav plan uživa Putinovu principijelnu podršku. Putinov predlog separatistima da odlože „referendum“ može se oceniti kao ciljani manevar bez političke iskrenosti. Ipak, reakcija Moskve nakon „referenduma“ relativno je tiha – pogotovo u poređenju sa reakcijama nakon plebiscitarne farse na Krimu. Moskva je za sada tek uzdržano odgovorila na molbu separatista sa istoka Ukrajine da se priključe Rusiji. Primetno je da nema jasne javne poruke predsednika Putina.

Štajnmajerova misija

Odlučujuće će biti da li će nemačkom šefu diplomatije Štajnmajeru i drugim pregovaračima u sledećih nekoliko sati poći za rukom da u Kijevu ubede prelaznu vlast – Turčinova i Jacenjuka – da pristanu na okrugli sto. Oni su, razumljivo je, do sada uzdržani što se te ideje tiče.

Može se argumentovati da je Kremlj za okrugli sto zainteresovan tek sada kada su nezakonitim akcijama proruski separatisti izrasli u moguću stranu u pregovorima. I tu se đavo krije u detaljima: sa kakvim mandatom bi separatisti uopšte učestvovali na okruglom stolu? Ostaje li se pri planu da se 25. maja sprovedu predsednički izbori? Da li se pregovorima možda priznaje otcepljenje Krima? To su samo neka od pitanja koja prate ideju o direktnim pregovorima. Ukrajinsko vođstvo stoji pred teškom odlukom.

Pregovori ili podela

Alternative, međutim, nisu bolje. Poslednje nedelje su jasno pokazale da je Moskva u sprovođenju interesa spremna na brutalnost. Eventualna podrška Rusije pregovorima pod posredstvom OEBS-a ne treba da navede na pomisao da je Kremlj odustao od svojih ciljeva. Neprimereno je biti politički naivan kada imate posla sa Rusijom. Kremlj cilja okrugli sto kako bi preko proruskih separatista stekao pravo da utiče na budućnost Ukrajine i, ako treba, da traži podelu zemlje.

Ukoliko ideja o okruglom stolu propadne, treba računati da će se konflikt u Ukrajini dalje produbiti i da će Moskva pristati na zahteve tamošnjih separatista. Političari u Kijevu imaju da biraju između dva zla.