1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako zaštiti granice EU?

15. septembar 2011.

Fronteks - Agencija za obezbeđenje spoljnih granica Evropske unije uskoro će raspolagati sa više sredstava i nadležnosti, odlučio je Evropski parlament u Strazburu. Sumnje u njegovu efikasnost ipak ostaju…

https://p.dw.com/p/12ZQM
Pripadnici Fronteksa na grčko-turskoj granici
Pripadnici Fronteksa na grčko-turskoj graniciFoto: Picture-Allaince/dpa

Fronteks- zvanično: Evropska agencija za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama država članica EU, od sada će imati veći značaj. Imaće svoje ljude za zaštitu granica i svoju opremu , ko što su helikopteri i vozila. Time ona postaje nezavisnija od zemalja članica. Istovremeno će i bolje nadzirati poštovanje ljudskih prava, prilikom zaštite granica. Predlozi potiču od Visoke komesarke za unutrašnje poslove, Cecilije Malstrem:

Cecilija Malstrem
Cecilija MalstremFoto: AP

„Bez efikasne kontrole granica, šengenski sistem ne može da funkcioniše. Bezbednost EU bila bi ugrožena. Minulih godina imali smo sve veće izazove na granicama. Istovremeno, neke zemlje članice nalaze se pod velikim pritiskom migranata – na spoljnim granicama. Ti se problemi moraju rešavati u duhu solidarnosti i zajedničke odgovornosti. Istovremeno, moramo se pobrinuti za to da ljudi koji dolaze u Evropu zato što traže zaštitu, budu tretirani u skladu sa našim vrednostima, međunarodnim pravom i međunarodnim normama.“

Kako se ponašati prema izbeglicama?

Prilikom rasprave u Evropskom parlamentu, na videlo su izbili različiti stavovi o ulozi Fronteksa. Doduše, gotovo svi su saglasni u oceni da je nužno poboljšati obezbeđenje spoljnih granica Evropske unije. Ali, postavlja se pitanje, kako bi Fronteks trebalo da se ponaša sa izbeglicama. Kornelija Ernst iz poslaničkog kluba Partije Levice kaže: „Načelno: gostoprimljivo i prijateljski.“

„Fronteks u suštini otelotvorava pogrešnu politiku prema izbeglicama u Evropi, prema ljudima koji ne beže iz zemlje samo zbog političkog gonjenja, već i zbog ekonomskih problema, da bi preživeli, zbog gladi, građanskog rata, klimatskih katastrofa… Ne postoje ilegalni ljudi i ne razumem zašto ih ne prihvatamo“, kaže Kornelija Ernst.

Kamp za migrante u Grčkoj
Kamp za migrante u GrčkojFoto: picture alliance / dpa

Na drugoj strani ima poslanika koji smatraju da je Fronteks suviše slab. Među njima je i Holanđanin Bari Madlener iz desničarske partije slobode: „Građani se pitaju gde je Fronteks kada na desetine hiljada ljudi iz Severne Afrike, dolaze da traže sreću u Evropskoj uniji i bez problema prelaze spoljne granice. Oni, potom, ili pokreću postupak za dobijanje azila, ili odlaze u ilegalnost.“

Nove odredbe od krajem ove godine

Madlener je izjavio da zbog korupcije u Bugarskoj, na primer, ilegalni migranti dospevaju u Evropsku uniju. Sa argumentom da se spoljne granice Evropske unije nedovoljno čuvaju, nedavno je i danska vlada ponovo uvela graniče kontrole unutar šengenskog prostora.

Evropska komisija je svojim predlozima pokušala da obema stranama izađe u susret. Čini se da joj je to pošlo za rukom. Jer, poslanici su velikom većinom usvojili te predloge. Odobrenje zemalja članica još predstoji, ali to predstavlja formalnost. Time će nove odredbe, po svemu sudeći, moći da stupe na snagu već krajem ove godine.

Autori: Kristof Haselbah, Brisel / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković