Kako spasiti svet od finansijske krize?
20. oktobar 2008.Prvi samit o finansijskoj krizi trebalo bi da se održi posle predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama. Na tom sastanku će biti ocenjeno koliko su uspešne bile mere suzbijanja krize.
Predsednik Buš, u prisustvu svoja dva gosta, francuskog predsednika Nikole Sarkozija i predsednika Komisije Evropske unije Žozea Manuela Baroza, rekao je da je sada posebno važna saradnja.
„Prvi zadatak je da se u svakoj pojedinoj zemlji stabilizuju finansijska tržišta. Važno je da sarađujemo jer zajednički prolazimo kroz krizu.“
Poboljšati kontrolne mehanizme
Na samitu bi, pored sedam vodećih industrijskih nacija i Rusije, trebalo da učestvuju i zemlje na pragu industrijskog buma: Kina, Indija, Brazil, Meksiko i Južna Afrika.
Planirane međunarodne konferencije imaju i uzor: u Breton Vudsu u Nju Hempširu 1944. godine, doneta je odluka o uvođenju svetskog monetarnog sistema sa fiksnim kursevima valuta u odnosu na dolar.
Francuski predsednik i aktuelni predsedavajući Saveta Evropske unije, Nikola Sarkozi, u razgovoru sa Džordžom Bušom istakao je da bi u međunarodnom sektoru finansija trebalo poboljšati kontrolne mehanizme. On je dodao da živimo u 21. veku, ali da još uvek primenjujemo pravila iz 20. veka. Sarkozi je ukazao i na probleme sa Hedž-fondovima kao i sa poreskim oazama koje su van domašaja kontrola.
Zajednički do rešenja
Sva tri učesnika sastanka u Kemp Dejvidu bila su složna u oceni da na predstojećim samitima tržišna privreda i kapitalizam ne bi smeli da se dovode u pitanje. Suštinski je važno da ostanu očuvani temelji demokratskog kapitalizma: slobodno tržište, slobodno preduzetništvo i slobodna trgovina, rekao je Buš.
Francuski predsednik je na kraju konstatovao da bi međunarodna zajednica morala da bude apsolutno složna kada je reč o razvoju kapitalizma budućnosti.
„Svaki region - SAD, Evropa, Azija - mora, naravno, naći svoje sopstvene odgovore. Ali, odgovori će biti efektivniji ako države budu govorile jednim glasom.“