Kako ″kazniti″ SAD zbog špijuniranja? | Evropa | DW | 27.10.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kako "kazniti" SAD zbog špijuniranja?

Evropski zakonodavci su usvojili rezoluciju koja poziva da se Sjedinjenim državama ukine pristup u svetsku bankarsku bazu podataka (SWIFT). Ova odluka je usledila nakon otkrića o američkih špijunskim aktivnostima.

epa03146321 (FILE) A file image dated 26 June 2006 showing the SWIFT logo and entrance at their headquarters in Brussels, Belgium. Belgium-based SWIFT, the organization that handles global financial transactions between banks, said 15 March 2012 that it has been instructed to discontinue its communications services to Iranian financial institutions that are subject to European sanctions. The new European Council decision, as confirmed by the Belgian Treasury, prohibits companies such as SWIFT to continue to provide specialised financial messaging services to EU-sanctioned Iranian banks. SWIFT is incorporated under Belgian law and has to comply with this decision as confirmed by its home country government. SWIFT is a member-owned cooperative that provides the communications platform, products and services to connect more than 10,000 financial institutions and corporations in 210 countries. EPA/JACQUES COLLET BELGIUM OUT

SWIFT u Briselu

Poslanici Evropskog parlamenta glasali su ove sedmice (280 glasova za i 254 protiv) za Rezolucije o ukidanju pristupa Sjedinjenih Američkih Država, svetskoj bankarskoj bazi podataka SWIFT, zbog zabrinutosti da je ta moć bila zloupotrebljena.

Na problem je svojevremeno ukazao Edvard Snouden, bivši američki obaveštajac, dokazima koji govore o tome da američka Agencija za državnu bezbednost koristi sistem međunarodnih bankovnih transfera, lociran u Belgiji, kako bi špijunirala Evropsku uniju.

Doduše, rezolucija nije obavezujuća, ali je parlament naglasio da će “uzeti u obzir reakciju Evropske komisije o ovome kada u budućnosti bude odlučivao da li da da pristanak međunarodnim sporazumima”.

Signal Sjedinjenim Državama

Poslanica Evropskog parlamenta, Birgit Zipel, kaže da su optužbe o špijuniranju ozbiljne, te da ih stoga treba ozbiljno shvatiti i poslati neki signal. “Građani Evrope nisu teroristi da bi ih neko potpuno nediskriminativno špijunirao,” dodaje ona. “Građanska prava moraju da budu zaštićena. Mislim da bez ukidanja ovog sporazuma, prava poruka neće biti poslata Sjedinjenim državama.”

Ako se ovi prestupi dokažu, Program za praćenje finansiranja terorizma (TFTP) bi mogao da se ukine samo ako tako odluči i većina koju čine dve trećine predstavnika 28 država članica u Savetu Evrope. Međutim, Birgit Zipel kaže da nije ubeđena da će Savet potvrditi odluku parlamenta.

Protivnici ovih mera tvrde da će ukidanje ovog pristupa otežati međunarodne napore u borbi protiv terorizma. Sa druge strane, oni koji su glasali za rezoluciju kažu da je navodni opseg špijuniranja toliko teška povreda sporazuma, da on više ne može da važi.

“Treba nam potpuna transparentnost, naročito u vezi sa svim otkrićima američke Agencije državne bezbednosti,” rekao je Gaj Ferhofstad, vođa liberala u Evropskom parlamentu.

Kršenje sporazuma ili ne?

Sporazum je Sjedinjenim državama dao pristup informacijama koje se nalaze u bazi podataka u glavnom štabu blizu Brisela. Američki istražitelji su bili obavezni da Europolu podnesu uopštene zahteve za podacima. Međutim, materijal koji je Snouden objavio izgleda da pokazuje da su Sjedinjene države hakovale evropske računare kako bi zaobišle ovaj proces.

Evropska komisija je izjavila da planira da ponovo pritisne američke vlasti da “bez odlaganja” daju potpuno objašnjenje, ali isto tako i da nema naznaka da je sporazum o Programu za praćenje finansiranja terorizma bio prekršen.

Autori: AP/AFP/Reuters/N.Cukućan

Odg. urednica: D. Roščić