1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako je Orban skrojio svoju Mađarsku

Keno Fersek Budimpešta
6. april 2018.

„Mafijaška država“, „vazalni sistem“, „iliberalna demokratija“ – mnoge su sintagme skovane da opišu Mađarsku pod Viktorom Orbanom. Premijer želi treći mandat, a njegova stranka Fides će izvesno dobiti izbore u nedelju.

https://p.dw.com/p/2vZuG
Foto: Reuters/M. Djurica

Od pada Berlinskog zida 1989. godine u Mađarskoj je uoči izbora uvek napeta atmosfera. Ali ovoga puta, pred parlamentarne izbore koji se održavaju u nedelju (8. april) napeto je kao nikada pre. Konzervativni premijer Viktor Orban i njegova stranka Fides govore o „najvažnijim izborima u Mađarskoj“ na kojima se radi ni manje ni više – o opstanku mađarske nacije. Nju tobože ugrožavaju „migranti“ i „međunarodne snage“.

Sa druge strane, i levičarske i desničarske opozicione stranke smatraju da se radi o spasavanju vladavine prava i demokratije.

Čak i ako se izuzme uobičajena mađarska predizborna retorika: izbori jesu veoma važni. Za Mađarsku, kao i za Evropu. Jer Viktor Orban je po mnogo čemu evropski pionir. On je prvi premijer jedne zemlje EU koji želi da uspostavi takozvanu iliberalnu državu, u kojoj mnogi ustavni i demokratski principi važe samo formalno. Zato ovi izbori – koliko god mala nekom izgledala zemlja sa deset miliona stanovnika – imaju veliki značaj za Evropu i Evropsku uniju.

Izbori „slobodni, ali nefer“

Promene u Mađarskoj su vidljive već po izbornom sistemu: bira se 199 poslanika, od toga 106 u pojedinačnim izbornim jedinicama, a 93 preko stranačkih lista. Izborni okruzi su još pre poslednjih izbora bili prilagođeni potrebama Fidesa, jedinoj velikoj mađarskoj stranci.

 - pročitajte još: Jedina šansa za opoziciju

Pripadnici mađarske manjine u susednim zemljama, koji imaju mađarsko državljanstvo, mogu da glasaju i pismom, dok mađarski državljani koji rade u inostranstvu mogu da glasaju samo u ambasadama ili konzulatima.

Zbog tih različitih aršina nezavisni analitičari u Mađarskoj kažu da su izbori „slobodni, ali nefer“ jer Orbanovoj stranci omogućavaju bolju startnu poziciju. Na poslednjim izborima je svega 44 odsto glasova bilo dovoljno za dvotrećinsku većinu.

Pitanje je da li će Orban i Fides uspeti da ponove taj uspeh iz 2014. godine. Malo koji stručnjak želi da iznosi prognoze, a podaci anketa se u velikoj meri razilaze. Najizglednije ja da će Fides osvojiti apsolutnu većinu, ali ne i dvotrećinsku.

Ungarn  Lorinc Meszaros und Viktor Orban auf einem Poster
Jedan plakat desničarske stranke Jobik: "Ti radiš, oni kradu"Foto: picture-alliance/AP Photo/P. Gorondi

To pre svega zavisi od toga u koliko izbornih okruga će opozicione stranke da se usaglase oko zajedničkog kandidata. Ukoliko to ne učine, Fides je takoreći već pobedio. Jer Orbanova stranka je jaka koliko i sve opozicione stranke zajedno. Ne samo da ima najbrojnije nego i najdisciplinovanije glasače.

Parlament „bez velike uloge“

Nova dvotrećinska većina za Viktora Orbana je pre svega pitanje prestiža, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Orban praktično može i bez takve većine. Jer tokom osam godina vladavine, on je preobrazio Mađarsku, iskoristivši dosadašnju dvotrećinsku većinu.

Javni servis kao i privatni mediji su najveći delom pod kontrolom vlade ili ljudi bliskih Fidesu. U državnoj upravi je bilo velikih promena, na ključnim mestima u sudstvu sede ljudi verni Orbanu. Čak je i mađarski parlament „bez velike uloge“, jer još jedva da zaseda, kaže levičarski filozof i bivši antikomunistički opozicionar Gašpar Mikloš Tamaš. Pored toga, kaže TamaŠ, Orban je ukinuo čitavu regionalnu i okružnu administraciju, između vlade i gradonačelnika nema ni jedne instance.

 - pročitajte još: Mafijaški sistem sa demagoškim pokrićem

Orbanova moć je toliko velika i tako zacementirana da bi on mogao da diriguje državom čak i iz opozicije. Ipak, očuvanje formalne moći je za njega ključno pitanje. Jer, kako navode opozicionari, radi se o opstanku njegove „mafijaške države“. Takvih optužbi ima zato što su poslednjih godina poslovni ljudi iz Orbanovog porodičnog, prijateljskog i stranačkog okruženja stekli veliko bogatstvo, često prljavim i netransparentnim metodama.

Ungarn Nationalfeiertag in Budapest | Alternative Peace March
Protest satirične partije "Dvorepi pas" u Budimpešti (15. mart)Foto: Getty Images/AFP/F. Isza

Nezavisni stručnjaci smatraju da je izraz „mafijaška država“ netačan i preteran. Konzervativni ekonomista Laslo Čaba sa Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti kaže da Orban vlada uz pomoć „nadregulacija“ i da snažno zadire u ekonomiju srednjeg staleža. Da „Orbanovi oligarsi“ na taj način dolaze do bogatstva je fenomen koji se u sličnom obliku može videti svuda u regionu. Liberalni ekonomista Andraš Inotai međutim govori o „vazalnoj državi“, u kojoj je Orban preduzetništvo učinio zavisnim od sebe samog.

 - pročitajte još: Nacionalizam dolazi sa istoka

Poslednjih meseci se naveliko u javnosti govori o brojnim navodnim ili dokazanim korupcionaškim aferama. Za opoziciju je to jedna od glavnih tema u kampanji. Orban sa druge strane na to pokušava da odgovori snažnom polarizacijom: ukoliko ne ostane vlasti, Mađarska će biti uništena i propašće.

Takva retorika bi mogla da bude nagoveštaj onog što od Orbana i njegove vlade može da se očekuje u slučaju nove izborne pobede – u svakom slučaju, nema opuštanja. Na to Mađari i sada treba da se pripreme – kao i Evropa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android