1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kako decu učiti o ratu u BiH?

8. januar 2014.

Profesorima i učenicima u Bosni i Hercegovini nije lako da govore o ratnim dešavanjima tokom 90-tih. Naime, mnogi su ga i sami doživeli. Nemački stručnjaci pokušavaju da pripomognu u nastavi istorije u ovoj državi.

https://p.dw.com/p/1Amnk
Oni koji danas o ratu uče doživeli su ga na sopstvenoj koži
Oni koji danas o ratu uče doživeli su ga na sopstvenoj kožiFoto: Euroclio

"Kako mogu da govorim o granicama u našoj zemlji, a da automatski ne moram da pričam o ratu?", pita se Sibela Jevtić. Ona od 1993. godine u Banjoj Luci predaje istoriju i geografiju. I sama je preživela rat upravo u tom gradu, a njegovu apsurdnost doživela je u sopstvenoj familiji. Njen otac se borio na strani Srba, a njena tri ujaka na strani Hrvata.

"Učenicima pričam o mojim iskustvima", kaže Jevtić. Sibela na taj način kod mladih želi da pobudi osećaj za drugačije razmišljanje. "Rat nije crno-bela priča", kaže ona. Ali bolna iskustva su duboko ukorenjena, ne samo među nastavnicima, već i među učenicima. Ona smatra da je suočavanje sa ratom, kao temom u nastavi izuzetno teško, ali važno. Zbog toga je učestvovala na seminarima nemačkog Instituta Georg-Ekart na izradi novog školskog programa, koji se konkretno bavi ratnim dešavanjima.

Priče o ratnoj svakodnevnici

"Odvažili smo se na priču o novijoj istoriji prvi put 2008. godine", kaže koordinator projekta, Katarina Batarilo-Henšen. Materijal koji je razrađen na seminarima ne odnosi se na kontroverzne ratne teme kao što su koncentracioni logori i masakr u Srebrenici, već na priče o svakodnevnici u ratnom vremenu. Više od toga ni danas nije moguće, jedinstveno je mišljenje odgovornih osoba u BiH. Ipak, s obzirom na to da je svakodnevnica za sve Srbe, Hrvate i Bošnjake u ratu bila ista, učenici o tome mogu da razgovaraju. Na kraju krajeva svi su doživeli, kako je bilo u to vreme ići u školu, a potom i šta znači kada nema dovoljno hrane ili kada nestane struje.

Seminar za nastavnike istorije
Seminar za nastavnike istorijeFoto: Euroclio

Nemački institut, u okviru projekta Ministarstva spoljnih poslova, već više decenija unazad, pomaže nastavnicima poput Sibele Jevtić u tome da rat u školama tretiraju na pravi način. Taj institut nije aktivan samo u jugoistočnoj Evropi, već se u kriznim regionima širom sveta angažuje na izradi školskog programa u nastavi istorije. Tako je institut devedesetih godina prošlog veka bio prisutan u Južnoafričkoj Republici, a trenutno je aktivan u zemljama poput Gruzije, Belorusije i Ukrajine.

Udžbenici istorije u kriznim regionima

Upravo je predstavljen i zajednički udžbenik istorije za izraelske i palestinske učenike. Naravno on ne sme biti korišćen u redovnoj nastavi, ni na jednoj od sukobljenih strana. "Ali to da se uopšte došlo do knjige na kojoj su Izraelci i Palestinci zajednički radili već predstavlja nekakav uspeh", naglašava Georg Šteber, koji je na čelu odseka za udžbenike i konflikte na Institutu iz Braunšvajga.

"Nije bio lagan poduhvat omogućiti zajedničko posmatranje istorije u takvim regionima", naglašava ovaj stručnjak. On kaže da su aktuelne predrasude preduboko ukorenjene, baš kao i povrede na svim stranama. Šteber se još uvek dobro seća kako su Bošnjaci, Srbi i Hrvati na početku projekta sedeli u malim grupama i nisu razgovarali jedni sa drugima, čak ni tokom pauze za kafu. "Ono što je bilo važno jeste da oni tokom seminara više nisu iznosili argumente kao Srbi, Bošnjaci ili Hrvati, već kao fakultetski profesori, dakle do izražaja je došao profesionalni identitet."

Različite istine o ratu

Godine 2003. u BiH je započela reforma sadržaja školskih knjiga. "Pre svih stariji nastavnici imali su problem da dozvole različite poglede na rat", objašnjava Baratilo-Henšen. Ona kaže da je kod tih nastavnika uticaj još uvek imalo staro komunističko obrazovanje o istoriji. "Brojni su prvo alergično reagovali na to da kako više ne treba da govore samo i istini, već da bi trebalo da ponude i druge izvore i time omoguće različite poglede na neki istorijski događaj", dodaje Baratilo-Henšen.

Plakat u jednoj školi u Republici Srpskoj
Plakat u jednoj školi u Republici SrpskojFoto: Euroclio

I Melisa Forić, autor školskih knjiga, koja radi za evropsku Asocijaciju nastavnika istorije smatra da je aktivno učenje važna osnova kako bi u nastavi uopšte bi moguće govoriti o balkanskim ratovima. Ona je sama je kao dete preživela četvorogodišnju opsadu Sarajeva. Od početka sprovođenja reformi nastavnog programa i udžbenika radi kao istoričar na izradi novih školskih knjiga.

Forić priželjkuje postojanje jedinstvenog udžbenika istorije za sve učenike u BiH. "Ali od toga smo još uvek daleko," kaže ona. Ona takođe napominje da zbog nepostojanja ministarstva obrazovanja na nivou države ne postoji ni kontrola o tome šta se predaje u školskim učionicama.

Autor: Janine Albreht / Zorica Ilić
Redakcija: Jakov Leon