1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kakav je položaj Srba u Hrvatskoj?

8. januar 2011.

Otkako je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader povodom Pravoslavnog Božića poželeo - Hristos se rodi, svaka takva proslava u organizaciji Srpskog nacionalnog veća prvorazredni je društveni događaj.

https://p.dw.com/p/Qp5X
Tadić i Josipović
Tadić i JosipovićFoto: AP

Međutim, ove godine je na glamurozni skup pala senka. Ove godine proslavi Božića prisustvovali su predsednik Ivo Josipović, premijerka Jadranka Kosor, potpredsednik Sabora Vladimir Šeks, čelnici i najviše delegacije političkih stranaka, medijski moguli, akademici,...

Postavlja se pitanje da li su „u 2010. Srbi i njihova politika posle dve decenije postali važna komponenta demokratskih procesa - odgovorna i prema sebi i prema Hrvatskoj, predana ostvarivanju svojih opšte-nacionalnih interesa“ kako je to izjavio predsednik SNV-a Milorad Pupovac ili se, kako smatra većina analitičara, radi samo o neprincipijelnoj političkoj kuhinji u kojoj je, Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci (SDSS) zacementirano dobijanje 3, a možda i 4, poslanička mandata u Saboru - kao zahvalnost za podršku HDZ-ovoj vladajućoj koaliciji.

Samostalna demokratska srpska stranka samo je jedna od stranaka hrvatskih Srba, ali je izmenama izbornog zakona izglasano, da sve političke mandate u Saboru osvaja ona stranka koja ukupno dobije najveći broj glasova. Čelnici ostalih stranaka i institucija hrvatskih Srba protestovali su zbog toga, jer to pravilo ne važi ni za jednu drugu manjinu u Hrvatskoj, a ni za jednu drugu političku stranku osim za SDSS. Protivila se tom rešenju i opozicija, ali Pupovac je od HDZ-a dobio šta je tražio. Predsednik SDP-a Zoran Milanović, vršio je pritisak na Pupovca da izađe iz vladajuće koalicije, a ovaj je drugovima iz SDP-a, poručio je da ne shvataju kako funkcioniše politika.

Pohvale čelnih ljudi

Čelni ljudi Hrvatske su na proslavi srpskog Božića isticali važnost i zalaganje srpske zajednice i njene politike za unapređenje prava manjina, a time i za razvoj demokratije u Hrvatskoj. Predsednik Ivo Josipović pohvalio se kako su njegov ured, ali i Vlada, u prošloj godini puno učinili na poboljšanju odnosa sa susedima.

Die Staatschefs Serbiens und Kroatiens Boris Tadic und Ivo Josipovic in Subotica Flash-Galerie
Foto: Dinko Gruhonjic

Premijerka Jadranka Kosor pohvalila je SDSS, i posebno Milorada Pupovca „koji je i nju osobno i Vladu podupirao da budu odlučniji i hrabriji u teškim i osjetljivim poslovima.“

Potpredsednik Sabora Vladimir Šeks naglasio je da je upravo Božić vreme kada se više nego ikada ponavlja stara istina: da je kvalitet hrvatsko-srpskih odnosa, oduvek bio presudan za stabilnost Hrvatske.

„Prošla je godina protekla u stalnom unaprjeđivanju i razvijanju tih odnosa i na zalaganju srpske zajednice za što većim doprinosom demokratizaciji Hrvatske.“, izjavio je Šeks.

A kako žive Srbi u Hrvatskoj?

I dok se političari i analitičari bave odnosima u tzv. visokoj politici, hrvatski Srbi, baš kao i Hrvati, muku muče sa nezaposlenošću, padom standarda, strahovima od budućnosti. Naročito je teško Srbima na područjima razrušenim ratom, gde ima još manje šansi za dobijanje posla, gde dobar deo infrastrukture nije obnovljen pa nema struje, gde su putevi uništeni pa deca do škola kilometrima pešače, ...

Međutim, za takve priče nije bilo mesta uz hrast okićen jabukama, kako se tradicionalno kiti za Badnjak. Čulo se ipak da se Srbi u Hrvatskoj zalažu za stvaranje investicijsko-razvojnih inicijativa i politika. Među njima su i infrastrukturni projekti kao što su železnica, plovni i lučki putevi te kontejnerski program, restrukturiranje hrvatskih kapaciteta u proizvodnji hrane, i stvaranje politike ujednačenog regionalnog razvoja.

Flash-Galerie Kroatien Gedenkstätte Ovcara Serbien Präsident Boris Tadic
Foto: DW

Sporna nagrada SNV-a i viši interesi

Svečanost SNV-a tradicionalno je završena služenjem koljiva, ali i dodelom nagrada. Tako su nagradu Svetozar Pribičević za unapređenje odnosa između Hrvata i Srba, odnosno za doprinos mirnoj reintegraciji Istočne Slavonije i Podunavlja dobili Vesna Škare Ožbolt i Ivica Vrkić.

Nagrada Nikola Tesla za doprinos razvoju srpskih institucija pripala je Vojislavu Stanimiroviću, Nikola Visković primio je nagradu Gojko Nikoliš za afirmaciju antifašizma, a Vesna Teršelič nagradu Dijana Budisavljević za dokumentiranu istinu o žrtvama rata i ratnim zločinima.

Upravo je nagrada Stanimiroviću izazvala reakcije. Prilikom uručivanja nagrade, i predsednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor su aplaudirali, mada su, pre skoro dva meseca, neumesnom nazivali njegovu izjavu da Srbi nisu započeli rat u Vukovaru.

Sada nije bilo nikakvih reakcija, osim što je Stanimirović rekao: „Znam što sam rekao i zašto sam rekao, jer sam bio jedna od žrtava događanja u Vukovaru prije rata. Što su mediji na to nadograđivali, to je problem medija, a ne moj“, izjavio je Stanimirović i pojasnio da su premijerka i oba predsednika to čuli od porodica civilnih žrtava koje su to njima rekle na sastanku. „Ništa nisam rekao što nisu čuli“, naglasio je Stanimirović i zaključio da je možda zbog odnosa dve države, bio neki viši interes, da se to ne spomene.

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednik: D. Roščić