1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jugosloveni, Zid i zidovi

13. avgust 2011.

Gradnja Berlinskog zida počela je 13. avgusta 1961, ali sve do njegovog pada 1989. svet nije bio svestan podizanja drugih zidova, među kojima su najopasniji bili oni u glavama balkanskih lidera.

https://p.dw.com/p/12FzG
Izgradnja počela na današnji dan pre pola vekaFoto: dapd

O Berlinskom zidu u bivšoj SFRJ znalo se dosta, ali se o njemu malo raspravljalo osim u visokim političkim krugovima. Javnosti su servirane cenzurisane informacije i ona se vremenom navikavala na postojanje Zida i svega onoga što je on simbolizovao u vreme hladnog rata. „Bilo je to vreme u kojem je svet živeo u neprekidnom strahu od toga da li će hod po ivici katastrofalnih opasnosti prevagnuti na jednu ili na drugu stranu“, kaže za Dojče vele visoki funkcioner bivše SFRJ Raif Dizdarević.

Dizdarević, koji je obavljao i dužnost Ministra spoljnih poslova bivše SFRJ, naglašava da su uprkos dubokim podelama postojali kontakti između Istočne i Zapadne Nemačke i da su oni osamdesetih godina krenuli uzlaznom putanjom. „Govoreći o odnosima dve Nemačke, ministar spoljnih poslova Hans-Ditrih Genšer mi je jednom rekao da su 1984. godine ti odnosi poprimili karakter medenog meseca“, kaže Dizdarević.

Zidovi umesto Zida

Kao predsednik Predsedništva SFRJ, Raif Dizdarević je 1989. godine bio i u zvaničnoj poseti Istočnoj Nemačkoj gde se susreo sa liderom te zemlje, Erihom Honekerom. „Honeker mi je tom prilikom dugo govorio o dobrim odnosima između dve Nemačke i konkretnoj saradnji u mnogim aspektima zajedničkog življenja grada Berlina“, kaže Dizdarević.

Flash-Galerie Ausstellung Über Leben
Foto: DHM


Honekerova predviđanja iz 1989. da će Zid stajati još 50 godina bila su pogrešna. Erih Honeker, koji je bio zadužen za gradnju Zida, svrgnut je s vlasti, a potom je odgovarao i za ubistva ljudi koji su želeli da pobegnu od njegovog režima. Berlinski zid je srušen, a svet je postao svestan i drugih zidova. „Neki su i danas vidljivi, poput izraelskog koji je od pojasa Gaze napravio najveći koncentracioni logor“, kaže Dizdarević. Drugi, možda i opasniji, bili su zidovi u glavama balkanskih lidera u vreme raspada SFRJ.

Bosanci kao Berlinci

„Berlinski zid se preselio u muzej, ali je i dalje rastao u ljudskim glavama. Balkanski umovi su u telu jedne male države podigli celi lavirint zidova ostavivši budućim generacijama teški zadatak njihovog rušenja. Jedan je predlagao razgraničenje sistemom nadvožnjaka i podzemnih tunela, drugi gradnjom predziđa, a treći podizanjem zida u ljudskoj postelji“, kaže bosanski književnik Mile Stojić.

„Ich bin ein Berliner“ (Ja sam Berlinac), obratio se Berlincima na nemačkom jeziku američki predsednik Džon F. Kenedi 1963, aludirajući i na neodrživost Berlinskog zida. Mile Stojić kaže da su u međuvremenu, mimo svoje volje, i Bosanci postali Berlinci, stanovnici podeljenih gradova.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odg. urednik: Nemanja Rujević