1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jednorozi na Vol stritu

29. mart 2018.

Ubrzo nakon Dropboksa i muzička platforma Spotifaj izlazi na berzu. Obe firme važe za „jednoroge“, koji su uvek pokušavali da dođu na Vol strit – barem do sada. Ali zašto start-ap firme retko idu na berzu?

https://p.dw.com/p/2vC4o
Spotify Now Twice as Big as Apple Music
Foto: Getty Images/A.Gocher

Dru Hjuston i Araš Ferdosi su na Tajms skveru u Njujorku. Dvojica osnivača Dropboksa okruženi su svojim saradnicima koji ih obasipaju konfetama. Jedan drugom čestitaju, kamere snimaju. Prošlog petka servisu za deljenje podataka je pošlo za rukom da dođe na tehnološku berzu Nesdek. Akcije su se, nakon starta, za samo nekoliko minuta povećale za pedeset odsto. „Veoma uzbudljiv dan za nas“, kaže milioner Hjuston. „Kamen temeljac“, ocenjuje Met Kenedi iz kompanije Renaissance Capital, koja je specijalizovana za analizu dešavanja na berzi.

Pogledi investitora sada su usmereni ka sledećoj velikoj tehnološkoj kompaniji. Platforma za onlajn slušanje muzičkih sadržaja Spotifaj u utorak planira da prikupi kapital od investitora. Slično kao i sa izlaskom Dropboksa na berzu, početna javna ponuda (IPO) Spotifaja privlači veliku pažnju. Kompanije su poznate, svi ih znaju i mnogi koriste njihovu ponudu.

A onda ih američki finansijski stručnjaci još zovu imenom mitskog stvorenja: za Spotifaj i Dropboks se kažu da su jednorozi, zato što su tehnološke kompanije čija se tržišna vrednost procenjuje na više od milijardu američkih dolara ranije važile za redak fenomen.

 - pročitajte još: Zašto žene za volanom zarađuju manje?

Spotifaj i Dropboks su kod privatnih investitora odmah sakupili više milijardi. Dropboks je dostigao tržišnu vrednost od deset milijardi evra, dok bi vrednost Spotifaja mogla da bude viša i od devetnaest milijardi evra, piše agencija Rojters, pozivajući se na anonimne izvore. Kompanije na berzu često odlaze sa slabijom ocenom od realne, kako bi investitore time više zainteresovali za svoje akcije. Početna cena za akciju Dropboksa iznosila je 21 dolar.

Rizik za investitore

Taj podsticaj je važan, kaže Ketlin Smit iz kompanije Renaissance Capital, specijalizovane za analizu dešavanja na berzi. Jer postoje mnogi rizici za ulagače. I Dropboks i Spotifaj imaju snažnu konkurenciju. Konkurišu sa velikih koncernima poput Epla, Gugla, Majkrosofta. To su stari igrači na berzi koji nude kako muzički striming tako i Cloud-Sharing, koji su samo deo njihove široke ponude.

Uz to, ni Spotifaj, ni Dropboks nisu profitabilni. Spotifaj je 2017. godine imao gubitak od 1,5 milijardi dolara. Ni Dropboks još nije ostvario profit već je prošle godine imao gubitak od 111 miliona dolara. Šef i osnivač Dropboksa Dru Hjuston kaže da je fokus na rastu, a ne na profitu. „To se toleriše na privatnom tržištu, ali na berzi je drugačije“, kaže Ketlin Smit.

Ukoliko su privatni investitori orijentisani na duge staze, akcije na berzi bi morale da budu likvidne. Investitori su za brzu zaradu koju mogu da ostvare brzom kupovinom ili prodajom akcija. Za kompanije koje su registrovane na berzi uostalom važi obaveza da u svakom kvartalu iznesu aktuelne brojke – transparentno i u skladu sa pravilima igre. Gubitak gotovo da nije moguće sakriti.

Wall Street Dow Jones überspringt erstmals die Marke von 20 000 Punkten
Foto: picture alliance/A. Gombert/EPA/dpa

Prošla godina je pokazala da su investitori uplašeni zbog tih rizika. U martu 2017. godine na berzu u Njujorku je došao Snep, kompanija koja stoji iza video aplikacije Snepčet. Početna cena akcije je iznosila sedamnaest dolara. Akcije kompanije za dostavu hrane Blue Apron od dolaska na berzu u junu 2017. godine su izgubile osamdeset odsto vrednosti.

Uber i AirBnB oklevaju

Ti primeri pojedine kompanije odvraćaju od dolaska na berzu. Samo 37 tehnološlih kompanija se prošle godine odlučilo za izlazak na berzu. Ukupno su inkasirale 9,9 milijardi dolara. Tri godine ranije bilo je 56 inicijalnih javnih ponuda, koje su ukupno donele 32,9 milijardi dolara.

Zato ne čudi što su dve najvrednije američke start-ap kompanije još uvek u privatnim rukama. Vrednost transportnog servisa Uber procenjuje se na 72 milijarde dolara, dok je platforma za iznajmljivanje stanova ili soba AirBnB na drugom mestu sa 31 milijardom dolara.

 - pročitajte još: Frankenštajn na točkovima

Postoji i jedan drugi razlog. Privatno finansijsko tržište je za ambiciozne kompanije povoljnije nego ikada pre. Jer u vreme niskih kamata dolazi naročito mnogo rizičnog kapitala privatnih investitora, objašnjava Ketlin Smit. Prema proračunu kompanije CB Insights na privatnom tržištu je trenutno 228 start-ap preduzeća. Vrednost svakog od njih se procenjuje na preko milijardu dolara.

Toliko ima kapitala, objašnjava Ketlin Smit, da se među investitorima vodi pravi rat ponuda, kako bi mogli da budu i u narednoj rundi za finansiranje. Pre svega, u međuvremenu ima velikih privatnih investitora, koji su i dalje veoma kasno spremni da investiraju velike sume.

Ipak Spotifaj i Dropboks su se odvažili da napuste privatno tržište. „Sad ili nikad“, kaže Smit. Radi se o tome da se ne propusti trenutno povoljni vremenski okvir. Tržište SAD je na kraju ciklusa rasta. Stopa nezaposlenosti je niska, privreda jača, kamate su još uvek niske. Ipak nad tržištem koje je usponu se nadvijaju prvi oblaci. Kamate rastu, na berzi je sve više trzavica, pa tako indeks Dau Džons ostaje bez više stotina bodova. Ukoliko se privreda ohladi, to bi moglo da podstakne zamah na tržištu akcija, kaže Ketlin Smit.

Neuobičajeni put Spotifaja ka berzi

Na putu ka berzi Spotifaj je izabrao srednji put. Ponudiće svoje akcije direktnim listingom – redak vid dolaska na berzu. Pri tom neće biti stvaran nikakav novi kapital. Umesto toga, javno će se trgovati već postojećim akcijama koje su u rukama privatnih investitora. „To je veoma riskantno“, kaže Ketlin Smit iz kompanije Renaissance Capital.

USA Dienstleistungsunternehmen Uber in New York
Uber još oklevaFoto: picture alliance/AP/dpa/S. Wenig

Jer Spotifaju je zapravo potreban novi kapital. Osim toga, cenu akcija neće odrediti banke, na osnovu unapred utvrđenog odnosa ponude i potražnje. Kada je inicijalna javna ponuda povoljna, banke i same kupuju akcije, kako bi stimulisale potražnju. Kod Spotifaja bi cena trebalo da bude zasnovana isključivo na osnovu potražnje i ponude tokom prvih nekoliko minuta trgovanja. Spotifaj očekuje pronalaženje fer cene, pri čemu „niko neće biti u prednosti“. Uostalom, kompanija time zaobilazi visoke takse koje investicione banke traže zbog svog učešća.

Što se tiče Dropboksa, izgleda da je njegov put do berze bio uspešan. Nedelju dana nakon inicijalne javne ponude (IPO) akcije su u plusu za oko 60 odsto. Privatne deonice Spotifaja su u prethodna dva meseca iznosile između 132,50 i 90 dolara. Pojedini mediji, poput onlajn portala TechCrunch zato šire nadu da bi dolaskom na berzu cene akcija mogle znatno da se povećaju. Ketlin Smit je obazriva: „Treba sačekati i videti kako će investitori reagovati na direktni listing.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android