1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jake reči, slaba valuta

29. maj 2018.

Vrednost turske valute stalno pada – isto kao i poverenje u tursku privredu. Predsednik Erdogan smatra da iza svega stoji zavera Zapada, ali stručnjaci s kojima je DW razgovarao smatraju da je problem u njemu.

https://p.dw.com/p/2yVZL
Foto: picture-alliance/AP Photo

Redžepu Tajipu Erdoganu jedno se mora priznati: ne nedostaje mu kreativnih ideja. Tako je tokom jednog predizbornog nastupa prošlog vikenda građane svoje zemlje pozvao da svoje ušteđevine koje imaju u evrima i dolarima promene u domaću valutu. „Braćo moja, vi koji u slamarici držite dolare i evre, idite i zamenite svoj novac u lire. Zajedno ćemo pobediti tu zaveru“, poručio je Erdogan svojim pristalicama koje su mahale zastavama u Erzurumu na istoku zemlje.

Povod za taj njegov apel jeste dramatični pad vrednosti turske lire. U proteklih šest meseci njena vrednost pala je za 20 odsto. Erdogan ne misli da su za to krivi ekonomski faktori, već zavera domaćih i stranih finansijskih moćnika.

Infografik Türkische Währung auf historischem Tiefstand DE
Turska lira na rekordno niskom nivou

Ko će da kontroliše narodnu banku?

Osim tog apela, turski predsednik objavio je i da u slučaju svog reizbora krajem juna namerava da uspostavi kontrolu nad do sada nezavisnom turskom Narodnom bankom. Upravo to zabrinjava Marsela Fračera, predsednika Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW). On smatra da je i Erdogan odgovoran za ekonomske probleme Turske, a njegovu najavu ukidanja nezavisnosti centralne banke i preuzimanja kontrole nad njom vidi kao jedan od glavnih razloga za krizu turske lire. Fračer se takođe boji da će, zbog pogrešne ekonomske politike, sve više Turaka napuštati svoju zemlju ili da će bar pokušati da svoje ušteđevine sklone van zemlje.

Stanje turske ekonomije zaista je zabrinjavajuće. Razlog za leži između ostalog i u tome što je tamošnji ekonomski model na stranom planu poslednjih godina počeo da „štuca“. Već godinama Turska više uvozi nego što izvozi. Strani investitori su zbog toga ulagali svoj novac u Tursku jer su se nadali dobroj zaradi. Takva konstrukcija dugo je funkcionisala i turskoj privredi išlo je dobro. Ali nakon pokušaja puča 2016. i talasa hapšenja i otpuštanja koji je usledilo, strani ulagači počeli su da gube poverenje u tu zemlju. U međuvremenu je spoljnotrgovinski deficit porastao na pet odsto. Istovemeno, stopa inflacije trenutno je oko 11 procenata, dvostruko više od onoga što je tamošnja centralna banka sebi postavila kao cilj (5%).

Erdal Jacin, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na fakultetu u Konstancu (HTWG), za DW objašnjava koliko je dramatično trenutno stanje turske privrede: „Ako turska lira i dalje bude gubila na vrednosti, može doći do slučaja poznatog kao Fire Sale, odnosno da se strani kapital u roku od samo nekoliko dana potpuno povuče iz zemlje.“

Türkei, Erzurum: Präsident Recep Tayyip Erdogan bei einer Wahlveranstaltung
Podrška je i dalje tu: Erdogan na mitingu u ErzurumuFoto: picture-alliance/AP Photo

Erdoganov stav u ekonomskim pitanjima doprinosi pogoršanju situacije. Centralne banke u takvim slučajevima obično znatno podižu kamate kako bi zaustavile inflaciju i pad vrednosti svoje valute. Ali turski predsednik se uporno opire toj uobičajenoj formuli. On ne samo da se neprestano i otvoreno izjašnjava protiv dizanja kamata, već i vrši pritisak na nezavisne državne bankarske kontrolore da snize kamate. Jedan od mogućih razloga za to jeste da se Erdogan boji da bi povećanje kamata moglo da ugrozi ekonomski rast Turske koji je prošle godine iznosio 7,4 odsto. Dosadašnja ekonomska politika bila je jedan od glavnih predizbornih aduta Erdogana i njegove stranke AKP. Još uvek je predsednik kod Turaka omiljen zato što je mnogima omogućio ekonomski prosperitet.

Erdogan se kocka

Nemački ekonomski stručnjak Marsel Fračer smatra da Erdogan svojim ponašanjem taj uspeh sada stavlja na kocku. Fračer je uveren da su, pored stranih ulagača i mnogi domaći preduzetnici izgubili poverenje u turskog predsednika i njegovu ekonomsku politiku. „Turska valuta i dalje će da pada ako turska vlada nastavi da manipuliše, ali i ako i dalje bude gušila demokratiju i ljudska prava“, tvrdi Fračer.

Marcel Fratzscher Präsident DIW
Marsel Fračer: Turska valuta i dalje će da pada Foto: DW/P. Kouparanis

Međunarodne rejting- agencije očigledno dele to mišljenje. Kamate za turske državne obveznice porasle su na rekordni nivo, što znači da ulagači više nisu spremni da toj zemlji pozajmljuju novac pod dosadašnjim uslovima. Američka rejting- agencija S&P početkom maja je snizila ocenu boniteta Turske na „BB“. Druga velika rejting-agencija „Mudiz“ snizila je ocenu Turske još u martu.

Erdogan je i na svom nastupu proteklog vikenda u Erzurumu jasno stavio do znanja šta misli o tim ocenama. Slično kao i kada je reč o turskoj valuti, i u ovom slučaju turski predsednik smatra da su se umešale strane sile koje žele da destabilizuju tursku ekonomiju, a njega da skinu s vlasti. Svoje teorije završio je pretnjom da će finansijski sektor, ako je postao delom „manipulacije“ tržišta, to „skupo da plati“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android