1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Izbeglice u predizbornoj kampanji

16. februar 2016.

Za mart su zakazani parlamentarni izbori u tri nemačke pokrajine. Jedna stranka likuje, sve ostale su zabrinute. To nije dobar znak, smatra Marsel Firstenau.

https://p.dw.com/p/1Hw7h
Deutschland Sachsen-Anhalt Wahlplakat CDU
Foto: picture-alliance/dpa/P. Gercke

Javnost se odavno navikla na to da Horst Zehofer stalno napada Angelu Merkel. Mada premijer Bavarske sigurno ponekad ima pravo kada recimo kritikuje haos u izbegličkoj politici, njegov ton je veoma često potpuno neprimeren. Njegova formulacija „bespravna vladavina“ označila je najniži nivo ophođenja između sestrinskih partija, bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) i nemačkih Demohrišćana (CDU).

Kada bi u martu bili raspisani izbori i za Bavarsku, verbalni izgredi Horsta Zehofera ne bi bili nimalo bolji, ali bi se barem mogli objasniti njegovom brigom za sopstvenu političku budućnost. Međutim, građani uopšte ne biraju u Bavarskoj, već u Baden-Virtenbergu, Porajnju-Palatinu i u Saksoniji-Anhaltu. Dakle, Zehofer nije prisiljen da se po svaku cenu profiliše na račun Angele Merkel i njenih demohrišćana. Tako posmatrano, ponašanje Horsta Zehofera prema nemačkoj kancelarki ima nešto iracionalno i skoro štetno za stranku.

Sve grublji ton

A u pokrajinama u kojima će građani zaista izaći na izbore nema Zehoferove partije CSU koja je ograničena na Bavarsku. Ko podržava stavove bavarskog premijera mora da bira Alternativu za Nemačku (AfD). Partija koja je osnovana pre tri godine ušla je u prethodne pokrajinske izbore sa sloganom „Doseljavanje mora imati jasna pravila“. Tada u Nemačku još nisu stizali milioni izbeglica. Ali kada se to desilo, političarke ove stranke kao što su Frauke Petri ili Beatris fon Storh počeli su da daju oštre izjave poput one da treba razmisliti čak i o upotrebi oružja na granicama kako bi se zaustavile izbeglice. Upravo time bi se nemačka približilla „bespravnoj državi“.

Kommentarfoto Marcel Fürstenau Hauptstadtstudio
Marsel Firstenau, DWFoto: DW/S. Eichberg

Žestina ovakvih izjava pokazuje do koje mere je podgrejana atmosfera u zemlji. Prema svim ispitivanjima javnog mnenja na dan izbora, 13. marta, radovaće se samo Alternativa za Nemačku. Verovatno će prvi put ući u parlamente u Štutgartu, Majncu i Magdeburgu i to sa rezultatom koji premašuje deset procenata. Svi ostali se boje gubitka političke moći ili im čak preti neprelazak cenzusa.

Liberali i Levica se ističu

Nemački liberali (FDP) od 2013. nisu više u saveznom parlamentu. I u ove tri pokrajine preti im neulazak u parlament. Oni međutim ne žele da na isti način upotrebe izbegličku krizu da bi prešli cenzus od pet procenata, i time se pozitivno ističu u odnosu na konkurenciju. Isto se odnosi i na Levicu, koja verovatno mora da se oprosti od cilja da drugi put u nekoj nemačkoj pokrajini osvoji premijersko mesto. Naime, uspon Alternative za Nemačku će verovatno sprečiti savez Levice, Socijaldemokrata i Zelenih, kakav je pod premijerom iz redova Levice već sklopljen pri formiranju pokrajinske vlade u Tiringiji.

Čak i da to bude matematički moguće, tek bi trebalo ubediti Socijaldemokrate da uđu u takvu koaliciju. Teško je poverovati da bi se oni još jednom zadovoljili ulogom juniorskog partnera u koaliciji koju predvodi Levica. Verovatnije je da će se ipak približiti demohrišćanima, uprkos činjenici da socijaldemokrate sa demohrišćanima Angele Merkel izgleda vode mrtvu trku u tome ko će da predloži lošiju i manje ubedljivu izbegličku politiku. U tom takmičenju blagu prednost imaju demohrišćani sa predlogom, koji je u međuvremenu donekle ublažen, da se izbeglicama ne isplaćuje ni minimalni dohodak.

Kad Zeleni naglabaju o bezbednim regionima Iraka i Avganistana

Ni Zeleni ne žele da zaostanu. Boris Palmer, zeleni gradonačelnik univerzitetskog grada Tibingena, u intervjuu za Špigel kaže da nije vreme za „politiku Pipi Duge Čarape“. Možda je to duhovito, ali ne govori o trezvenosti u predizbornoj kampanji. Moguće je da ovaj četrdesettrogodišnji perspektivni političar sanja o tome da postane naslednik prvog zelenog pokrajinskog premijera u Nemačkoj, šefa vlade u Baden-Virtenbergu, Vinfrida Krečmana

Palmer je dao još poneku izjavu o izbeglicama koja nije baš svojstvena Zelenima. On je rekao, na primer, da je život u Iraku, po nemačkim merilima težak i rizičan, ali da postoje područja koja ne kontroliše „Islamska država“, pa po Ženevskoj konvenciji izbeglice moraju prvo tamo potražiti utočište. Alternativu za Nemačku može samo da obraduje takva zelena pomoć u predizbornoj kampanji, jer ni oni ne bi mogli da smisle bolje formulacije. Račun će biti ispostavljen 13. marta. Desničarski populisti su već stavili šampanjac da se hladi.