1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
MigracijaNemačka

Izbeglice u Nemačkoj: gde ih više smestiti?

24. jul 2023.

U Nemačkoj još uvek veliki broj izbeglica koje su stigle 2015. stanuje u prihvatnim centrima. Zbog toga tamo nema mesta za prijem novih migranata kojih bi ove godine moglo da bude više od 300 000.

https://p.dw.com/p/4UJrQ
Prihvatni centar, Ajzenhutenštat
Prihvatni centar, AjzenhutenštatFoto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Komune koje imaju malo ili nimalo prostora za izbeglice, stalno traže pomoć. Najsvežiji primer: okrug Fulda u saveznoj državi Hesen. Gradovi i opštine su „apsolutno na granici svojih mogućnosti” da „barem pristojno” smeste ljude, navodi se u dokumentu koji je poslat vladama na pokrajinskom i saveznom nivou, usvojenom sredinom jula velikom većinom u okružnom veću.

„Potrebno nam je ograničenje dolazaka migranta", rekao je upravnik okruga Fulde Bernd Voide (CDU). „Ne samo da postoji nedostatak mogućnosti smeštaja, već su ograničeni i objekti kao što su vrtići, škole, medicinska nega i mnoge druge oblasti", dodao je on.

Ahen - kontejneri za migrante
Ahen - kontejneri za migranteFoto: Sabine Kinkartz/DW

Svaki drugi zahtev za azil je odbijen

U međuvremenu, u Nemačku dolazi mali broj Ukrajinaca, dok broj tražilaca azila raste. Savezna kancelarija za migracije i izbeglice kaže da je od januara do juna 2023. bilo više od 162.000 zahteva za azil. Najviše ljudi stiglo je iz Sirije (oko 44.000), zatim iz Avganistana (oko 28.000) i Turske (oko 19.000). Oko 20.000 izbeglica iz afričkih zemalja zatražilo je azil u Nemačkoj.

U prvoj polovini 2023. godine obrađeno je i rešeno oko 133.000 zahteva za azil. 48 odsto je odbijeno iz „materijalnih ili formalnih razloga”. Tek svaki drugi podnosilac zahteva za azil imao je perspektivu da ostane u Nemačkoj.

Sve više opština sada traži da im se dodele samo one izbeglice koje imaju izglede da ostanu. U dokumnetu koji je donelo okružno veće Fulde kaže se: „Novopridošli tražioci azila i izbeglice iz trećih zemalja treba da ostanu u centralnim prihvatnim centrima zemlje dok se ne završe prve provere. Upravnik okruga Voide dodaje: „Inače, iskustvo je pokazalo da deportacije više ne funkcionišu".

Mora se računati na više od 300.000 tražilaca azila 2023.

Ove 2023. treba očekivati oko 300.000 tražilaca azila, kaže Boris Kun iz Grupe za istraživanje migracione politike na Univerzitetu u Hildeshajmu. Raspoređeni su po Nemačkoj po određenom ključu, tamo im je dodeljen smeštaj i moraju da ostanu na istom mestu. Problem: često jednostavno nema mesta.

Berlin septembra 2015
Berlin septembra 2015Foto: Markus Schreiber/picture alliance/AP/dpa

Istraživač migracija Boris Kun i Julian Šliht, koordinator „Pomoći izbeglicama" u Tibingenu, u studiji o stambenoj situaciji izbjeglica kažu da 25 odsto ljudi koji su došli u Nemačku 2015/2016. i dalje živi u izbegličkom smeštaju.

Posebno u oblastima sa nedostatkom stambenog prostora za iznajmljivanje, priznatim izbeglicama je veoma teško da pronađu stan. Za novopridošle tražioce azila to takođe znači da često moraju da borave u prihvatnim centrima nedeljama umesto danima.

Lakše je onima koji su ostali u pripravnosti

Ali svakako postoje regionalne razlike. Kun i Šliht napominju da su posebno pod pritiskom opštine, gradovi i zajednice u kojima je, nakon prvog velikog talasa izbeglica 2015/16.  - smanjen broj radnih mesta u službama integracije ili socijalnog rada ili mrežama pomoći. Tamo gde su se ovi aspekti dalje razvijali, 2022. su se bolje snašli s novim izbeglicama.

Veliki deo je pitanje političke volje ili političkih prioriteta. „Iako je smeštaj izbeglica obavezan zadatak, njegovo sprovođenje ipak ostavlja manevarski prostor u okviru lokalne samouprave".

Vlasti Diseldorfa traže stanove za izbeglice i ubeđuju stanodavce da ih prime

Pozitivan primer je Diseldorf. Glavni grad Severna Rajna-Vestfalija imao je brojnu ukrajinsku zajednicu i pre ruskog agresorskog rata, zbog čega je 2022. bio odredište posebno velikog broja ratnih izbeglica: za nekoliko meseci stiglo 10.000 ljudi.

Stambena četvrt u Diseldorfu
Stambena četvrt u DiseldorfuFoto: Imago/Norbert Schmidt

„Izbeglica je bilo kao ukupno 2015. i 2016.", kaže Mirijam Koh, gradska službenica za kulturu i integraciju. „Međutim, nismo bili opterećeni. Uspeli smo da pokrenemo strukture koje praktikujemo od 2015.", kaže Koh. To je podrazumevalo saradnju raznih organa „i iskustvo na osnovu kojeg smo saznali kako grad može da dobije stanove”.

U Diseldorfu se praktikuje upravljanje iseljavanjem iz prihvatnih centara, što znači da grad traži stanove za iznajmljivanje za izbeglice, koji imaju priznati status. Ovo takođe uključuje  - i ubeđivanje privatnih stanodavaca da prihvate izbeglicu kao zakupca. Prosečna kirija u Diseldorfu je oko 14 evra po kvadratu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.