1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Mozaik

Ivan Ivanji, Titov prevodilac

Njegova sjećanja na Titovo vrijeme razlikuju se od sjećanja većine njegovih suvremenika. Svjedok Titovog vremena u Beču je predstavio svoju novu, autobiografsku knjigu „Ivan Ivanji, Titov prevodilac“.

default

Predstavljanje knjige pred bečkom publikom i na njemačkom jeziku, u kući nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Austrije Brune Krajskija (Bruno Kreisky) imalo je simboličan karakter – prvi put Ivanji je za Tita prevodio upravo kada je Krajski boravio u posjeti Jugoslaviji. Književnik jevrejskog porijekla, rodjen u Zrenjaninu 1929-te, kraj drugog svjetskog rata proveo je u koncentracionim logorima Buhenvald i Aušvic, da bi nakon završetka rata u Beogradu studirao arhitekturu i germanistiku. Godine zla takodje je opisao u svojim knjigama, ali za razliku od tih, pisati knjigu o Titovom vremenu bilo je pravo zadovoljstvo, kaže Ivan Ivanji: „Jugoslaviji sa Titom na čelu je poslo za rukom da napravi ravnotežu izmedju istočnog bloka sa jedne i takozvane zapadne demokratije sa Amerikom na čelu, sa druge strane. I činjenica je da ljudi nigdje drugdje na istoku nisu bili tako slobodni i da nigdje drugdje na zapadu nisu imali tako sigurna radna mjesta.“

Prezentaciji knjige prisustvovao je i nekadašnji ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore, Goran Svilanovic. U najjačem sjećanju na Titovu jugoslaviju i njemu je, kako je objasnio austrijskoj publici, ostao izvjestan osjećaj sigurnosti u svim sferama društva. Sa druge strane Svilanovic se Tita sjeća kao čovjeka koji je volio žene, kockanje, novac, automobile - kao čovjeka koji je volio život. „Postoji jedna fotografija na kojoj je Tito u prekrasnom bijelom odijelu, sa perfektnom frizurom i velikim zlatnim prstenom. Možete tražiti koligo god želite ali takvu sliku Staljina nećete nigdje naći“, kaže Svilanović.

Porediti Tita sa Staljinom bilo bi pogrešno, smatra i autor knjige Ivan Ivanji, koji Titovo vrijeme šta više ne želi nazvati vremenom komunizma, već vremenom jednog trećeg puta zbog čega su Tita cijenili i širom svijeta. Najupečatljiviji primjer tog poštovanja desio se u Helsinkiju 1975-te na konferenciji za sigurnost i saradnju u Evropi, prisjeća se Ivan Ivanji: „Kada je ceo svet ustao pred Titom i kada su drugi predsjednici, mnogo moćnijih zemalja, njemu ukazali počast. Onda sam znao da sam iz zemlje koja nešto vredi.“

  • Datum 24.10.2007
  • Autor Emir Numanović
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/Bw2T
  • Datum 24.10.2007
  • Autor Emir Numanović
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/Bw2T