1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Italija plaši evrozonu

27. februar 2013.

Preteća politička blokada u Italiji posle izbora, dovodi do gubitaka na evropskim berzama. Ekonomisti očekuju dalje potrese na finansijskim tržištima.

https://p.dw.com/p/17mb6
Foto: Reuters

Treća po veličini ekonomija u monetarnoj uniji u dubokoj je recesiji. Posle kritične 2012. privreda Italije i ove godine će se smanjivati. Nezaposlenost u toj zemlji porasla je na oko jedanaest odsto. Svako treća mlada osoba nema posao. Italijani su zbunjeni i sumnjaju u smisao reformi koje je sproveo aktuelni premijer Mario Monti. Od toga profitiraju evroskeptici. Više od polovine glasova otišlo je na ime bivšeg premijera Berluskonija i komičara Grila.

Uzrok i posledice

Nikolaus Hajnen, ekonomista u Dojče banci upozorava da ne treba mešati uzrok i posledice: „Postoji velika nezaposlenost, pogotovu među mladima, ali to nisu posledice reformi, već decenija lošeg upravljanja i nedostatka reformi. To je samo ohrabrilo ljude koji imaju posao, a nezaposlene ostavilo na cedilu“.

Prof. Andreas Frejtag očekuje produženje krize i neizvesnosti za sve strane
Prof. Andreas Frejtag očekuje produženje krize i neizvesnosti za sve straneFoto: Andreas Freytag

Nastala je situacija u kojoj se otpuštanja odugovlače godinama pa kompanije zaziru od zapošljavanja. Montijev pokušaj reforme je propao jer niko nije hteo da se odrekne privilegija. Taj profesor ekonomije je hvaljen, uglavnom iz inostranstva, za uspeh u restrukturiranju javnih finansija. Kritičari kod kuće kažu da je to postigao pre svega kroz povećanje poreza, a ne smanjenje potrošnje.

Podsticaj protivnicama reformi

Andreas Frajtag profesor ekonomije na Univerzitetu u Jeni smatra da je Monti svojom politikom razočarao sve: „Oni koji su do tada imali koristi od sistema, uočavaju da su njihovi interesi sputani reformama, a ostali koji žele više dinamike, takođe su razočarani.“ Frajtag očekuje produženje krize i neizvesnosti za sve strane. On takođe smatra da će se sve manje raditi na reformama.

I Nikolas Hajnen pretpostavlja da će politička neizvesnost u Evropi nastaviti da raste: „Smatram da postoji opasnost da bi protivnici reformi u drugim zemljama na rubu Evrope time mogli da dobiju dodatni podsticaj.“

Međutim, više od svih će Italija biti ta koja će platiti visoku cenu za svoj glas protesta, kaže Folker Helmajer, glavni ekonomista u Bremer landesbanci: „Po prvim reakcijama se može videti da je berza u Italiji kažnjena, da su ulaganja smanjena. Vidi se da su premije za rizik za dugoročne italijanske državne obveznice povećane za više od 0,5 odsto.“

Pitanje odgovornosti

Pogođene su i obveznice drugih zemalja u krizi, Portugala i Španije. Ipak Nikolas Hajnen ne očekuje eskalaciju dužničke krize: „Činjenica je da situacija na evropskim tržištima državnih obveznica ne može da se uporedi sa situacijom iz 2010. i 2011. Danas imamo Evropsku centralnu banku koja je obećala spasavanje evra po svaku cenu“.

Nikolas Hajnen: Ne treba mešati uzrok i posledice
Nikolas Hajnen: Ne treba mešati uzrok i poslediceFoto: Deutsche Bank

Evropska centralna banka zaista može privremeno da spasi evro, ali je još važnije da se razjasni pitanje odgovornosti, kaže ekonomista Frajtag: „Odgovornosti u smislu da svako ko se zadužuje mora sam da snosi odgovornost. Teret se ne može prebacivati na leđa poreskih obveznika iz drugih zemalja. To samo dovodi do nezadovoljstva, konfuzije i agresije unutar evrozone.“

Ekonomiste ne bi iznenadilo kada bi evro pukao – baš zbog pitanja odgovornosti.

Autorke: Žang Danhong / Dijana Roščić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković