1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

IS: Napad je najbolja obrana

Kersten Knip22. mart 2016.

Borbe protiv „Islamske države“ vode se već mesecima. U Siriji je pomagala i Rusija, SAD iz vazduha pomažu Iraku i Kurdima. Islamisti su pretrpeli teške poraze, ali daleko od toga da su pobeđeni.

https://p.dw.com/p/1IGsv
Syrien IS Soldaten in Raqqa
Foto: picture alliance/AP Photo/Raqqa Media Center

Pretnja je toliko velika da se sada čak podižu i gradski bedemi. Oko Bagdada su irački radnici već podigli stotinak kilometara zida, a plan je da se on proteže oko čitavog grada. Iračani se nadaju da će tako konačno zaustaviti samoubilačke napade ekstremista „Islamske države“ u gradu.

Takvih napada je proteklih nedelja bilo sve više. Početkom marta, vozač jednog kamiona napunjenog eksplozivom usmrtio je pedesetak ljudi, a još toliko ih je ranjeno. Nedugo pre toga, dva napadača su na pijci jedne šiitske četvrti u Bagdadu aktivirali pojaseve s eksplozivom. U tom napadu poginulo je više od 70 ljudi. Samo u februara u u čitavom Iraku u takvim napadima stradalo je 670 osoba.

Ipak, mnogi misle da zid oko grada neće mnogo da pomogne. Sad Matlabi, direktor Komiteta za bezbednost veća pokrajine Bagdad podseća da se gotovo sve za eksplozivne pojaseve napadača-samoubica može kupiti ili nabaviti u samom Bagdadu. A u gradu ima i mnogo sunita koji podržavaju „Islamsku državu“, upozorava Matlabi u razgovoru za internet-portal „Al Monitor“.

Syrien Latakia Russischer Kampfjet Sukhoi Su-34
Ruski borbeni avioni učestvovali su u akcijama u SirijiFoto: picture-alliance/dpa/ V. Savitsky

Najvažniji je utisak da ipak – napreduju

Nepoverenje koje i dalje vlada između sunitskih i šitskih muslimana u Iraku u velikoj meri ide na ruku IS. Suniti ne mogu da prežale povlašćen položaj koji su imali za vreme Sadama Huseina i smatraju da su ugroženi od šiita kojih ima više. Zato i ako se vode neke akcije protiv sunitske „Islamske države“, iračke zvanične snage često se baš i ne trude preterano.

Ipak, vojno gledano, IS je, naročito u Iraku, u proteklom periodu izgubio više gradova, važnih uporišta, saobraćajnica, ali i izvora prihoda. Ali to IS ne čini manje opasnom jer je promenila strategiju, upozorava stručnjak za Bliski istok iz Hamburga Štefan Rosini. „Počeli su da se udružuju sa ekstremističkim organizacijama i izvode napade i u drugim zemljama“. Rosini objašnjava i zašto: time žele da pokažu da su i dalje uspešni i da napreduju. Ali i taj stručnjak konstatuje da se IS, sve u svemu, povlači i gubi teritorije.

Libyen Luftschlag USA gegen IS
Posledice napada američkih vazdušnih snaga u LibijiFoto: Reuters/Sabratha municipality media office

Zato se „Islamska država“ trudi da osvoji nova područja na drugom mestu, pre svega u Libiji. Tamo već mesecima izgleda kao da se svi bore protiv svakoga, a uprkos svim naporima svetske zajednice da se udruže, Libija još uvek ima dve vlade i dva parlamenta. Tako se i dobrovoljci iz zemalja Magreba koji žele da stupe u IS više ne šalju u borbe u Siriji ili Iraku, već odlaze u Libiju.

Razlog više i za napade u Evropi

Kako je krajem februara objavio francuski list „Le Mond“, očigledno se protiv IS u Libiji bore i zapadni saveznici. List tvrdi da se u toj zemlji nalaze specijalne jedinice na tajnim zadacima i to ne samo iz Francuske, već i iz SAD i Velike Britanije. Ali to se javno ne objavljuje: „Poslednje što želimo jeste vojna intervencija u Libiji“, citira list jednog anonimnog državnog službenika. Cilj nije otvoreni rat, već da se spreči IS da se tamo raširi i osvoji područja na kojima će imati kontrolu.

Rosini podseća da je saveznicima i u Libiji cilj da spreče IS da se pohvali novim područjima i time da postižu uspehe. Ipak, da bi se stekao takav utisak ostaju teroristički napadi u drugim zemljama Bliskog Istoka, ali i u Evropi. „To je na neki način napad kao odbrana. 'Islamska država' želi da pokaže da je još uvek snažna i da može da napadne svuda.“

Belgien Polizeieinsatz in Brüssel-Molenbeek
Duga ruka IS: terorizam u belgijskom MolenbekuFoto: picture-alliance/dpa/D. Waem

Na ruku ekstremistima „Islamiske države“ ide još jedna činjenica: sve veće siromaštvo i kriza u mnogim zemljama regiona, upozorava Džejn Kinimont sa londonskog instituta „Čatam haus“. Ta kriza prouzrokuje potragu za identitetom neke druge vrste i rivalitet s drugim grupama: „To se naročito moglo videti nakon američke invazije Iraka 2003. i u Siriji nakon početka otpora 2011.“ Tradicionalno, šiiti i suniti zapravo žive miroljubivo jedni s drugima, „ali taj trend odlučujuće usmerava u suprotnom smeru“.

Mržnja i netrpeljivost redovno pomažu ekstremistima „Islamske države“ i to je u stvari jedan od razloga i za napade u Evropi, upozorava Rosini: podstaći mržnju na muslimane pa onda i evropske muslimane vratiti pod okrilje „Islamske države“. „IS je najpre vređala izbeglice koje su pobegle u Evropu kao odmetnike i nevernike, ali sada pokušava da ih ponovo privuče svojoj ideologiji.“