1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Iranski inteligentni softver za kontrolu

10. januar 2013.

Iranski zvaničnici objavili su da Teheran priprema poseban računarski program za kontrolu pristupa društvenim mrežama. Može li to da omogući Vladi potpunu kontrolu na internetu?

https://p.dw.com/p/17H2S
Foto: picture-alliance/dpa

Iran kreira „inteligentni softver“ koji će građanima omogućiti ograničen i kontrolisan pristup filtriranim stranicama društvenih mreža kao što su „Fejsbuk“ i „Tviter“, javljaju iranski mediji, citirajući šefa policije Ismaila Ahmadija Moghadama. Moghadam tvrdi da će pametna kontrola aktivnosti korisnika na društvenim mrežama pomoći u eliminisanju „nedostataka“ tih stranica, dok će u isto vreme omogućiti ljudima da imaju korist od njihovog upotrebljivog sadržaja.

Pristup i upotreba zapadnih društvenih mreža i internet-stranica u Iranu je već ograničena i filtrirana. Novi 'inteligentni računarski program' samo je jedna od velikog broja mera koje imaju za cilj povećanje kontrole sadržaja korisnika, u zemlji koja već deceniju pokušava da stvori sopstveni brend 'Net spejsa', koji se često zove i 'Halal-internet'.

Odgovor Ahmadija Moghadama usledio je pošto je „Fejsbuk“ pokrenuo stranicu posvećenu vrhovnom verskom vođi te zemlje Ajatolahu Al Hamneiju, koja je privukla veliku pažnju u Iranu i inostranstvu.

Infrastrukturni kapaciteti

Iran je, u saradnji sa Kinom, pionirom u cenzuri interneta, tokom proteklih nekoliko godina razvio svoj sofisticiran sistem filtriranja i praćenja sadržaja. „Ali u sistemu postoji mnogo rupa i on nije čvrst kao kineski“, objašnjava Nima Rašedan, iranski stručnjak za tehnologiju koji živi u Švajcarskoj: „Mislim da šef policije ne zna tačno o čemu govori. Objavio je ideju kao novi plan, neznajući tačno tehničke poteškoće projekta.“ Rašedan ne veruje da Iran ima adekvatnu infrastrukturu i znanje da napravi takav program. „Iran još nije bio u mogućnosti da uspešno iskopira kineski model,“ smatra Rašedan.

Iran soziale Medien Onlinedienste verhindern Zensur
Foto: picture-alliance/dpa

Peking je, umesto da svojim građanima omogući pristup društvenim mrežama koje su stvorile kompanije na Zapadu, kreirao svoju verziju tih stranica, kakve su „Veibo“ (Weibo), kineski odgovor na „Tviter“ (Twitter), i „Juku“ (Youku), koji je kao „Jutjub“ (Youtube). Takva politika se pokazala uspešnom – te stranice su u Kini neverovatno popularne.

Iran je, takođe, pokušao da stvori svoju verziju „Fejsbuka“ i „Jutjuba“, ali većina korisnika interneta izabrala je da ostane na zapadnim platformama, koje su već postale popularne. Da bi ih ubedila da se predomisle, vlada je prethodnih meseci ponudila pristup internetu velike brzine samo onima koji žele pristup stranicama iranskih društvenih mreža.

Ogroman zadatak

Vlada Irana ima potpunu kontrolu interneta i nadgleda sav prenos podataka u zemlji, u kojoj, od 75 miliona ljudi, prema procenama vlade, internet koristi njih 25 miliona. Broj korisnika, međutim, iz dana u dan raste i to otežava njihovo praćenje. „Kontrola dubokog paketa, forma je paketa filtera za računarske mreže koja proverava podatke, a mnogo teže funkcioniše kada broj korisnika i količina prenesenih podataka raste svakog dana“, objašnjava Rašedan.

Screenshot tambriran.com
Foto: tambriran.com

Jedna od metoda koji je vlada isprobala bilo je i raspoređivanje SSL akcelerator uređaja, koji su pomagali u preciznijem dekodiranju podataka na internetu. Ali takvi napori su bili nedovoljni. Rašedan ukazuje da su vlasti morale da se vrate na jednostavnije mere, kao što su blokiranje Fleš i MP3 fajlova na „Fejsbuku“, da bi imali kontrolu nad situacijom. Korisnicima, izgleda, to nije smetalo, jer „većina njih deli fotografije i tekstove umesto videa“.

„Vlasti mogu da ograniče protok, zabrane prenos podataka i u potpunosti blokiraju neke internet-portale, kao što su virtuelne privatne mreže (VPNs) ili prekinu veze kodiranih podataka. Tako oni povremeno prekidaju pristup „Džimejlu“ (Gmail) objašnjava Rašedan.

Pritisak zbog politike o internetu

Rašedan kaže da su oni koji donose poslednje odluke o cenzuri interneta bili pod pritiskom različitih organizacija unutar zemlje, da povećaju brzinu interneta. „Većina provajdera u Iranu ima direktne veze sa vojnim institucijama, kao što je Revolucionarna garda. Milijarde dolara su usko vezane sa internet-projektima, tako da vojne institucije naglašavaju važnost povećanja internet-saobraćaja.“

Jedan deo zvaničnika, kao što je Ajatolah Hamnei, plaše se daljeg širenja interneta, a drugi su u dilemi da li treba „povećati brzinu i protok ili smanjiti cenzuru“.

Za to vreme, zemlje Srednjeg Istoka takmiče se u razvoju internet infrastrukturu. Turska i arapske zemlje Persijskog zaliva trenutno su na vrhu, i same proizvode „start-ap“ i druge tehnologije. Tako da će, sudeći po Rašedanu, samo jedna zemlja u regionu imati gubitke zbog povećane cenzure i ograničenja protoka – a to će biti sam Iran.

Autori: Farnaz Seifi / Ana Bogavac
Odgovorni urednik: Ivan Đerković