1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Informacije su nafta 21. veka“

11. april 2018.

I dok Fejsbuk pokorno moli za izvinjenje zbog prodaje miliona ličnih podataka, u Nemačkoj se može čuti predlog da gradovi i opštine napune svoje hronično prazne budžete – prodajom podataka „komercijalnim partnerima“.

https://p.dw.com/p/2vqqG
Foto: Reuters/H. Hanschke

„Gradovi i opštine moraju da postanu svesni da su informacije nafta 21. veka i da se uz pomoć njih mogu ostvariti značajni prihodi“, izjavio je početkom ove nedelje direktor Udruženja nemačkih gradova i opština Gerd Landsberg za list „Rajniše post“. Pritom on ima u vidu model koncesije po kojem bi se privatnim preduzetnicima stavili na raspolaganje podaci sa kojima raspolaže svaka opština, ali više ne besplatno, već uz naplatu. A taj novac bi onda bio od koristi i stanovnicima tih opština.

- pročitajte još: Nemački gradovi traže obećani novac

Na burne reakcije nije trebalo čekati – uostalom i Fejsbuk je morao ponizno da prizna ogromnu grešku i proneveru ukazanog poverenja njegovih korisnika, baš zato što je te podatke iskoristio za sopstvenu korist. Landsbergova ideja zaprepastila je saveznu nemačku poverenicu za zaštitu ličnih podataka Andreu Voshof: „Puko ekonomsko gledanje na lične podatke, zvati to ’naftom 21. veka’ – to znači degradirati ljude na robu“.

Deutschland Gerd Landsberg Deutscher Städte- und Gemeindebund
Gerd Landsberg: Uz pomoć informacija mogu se ostvariti značajni prihodiFoto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Naravno, ne lični podaci!

Landsberg je pod hitno morao da pošalje ispravku. I dodatak: ne moraju to da budu lični podaci, već oni opšti, koji mogu da budu dragoceni nekim firmama. Na primer, podaci o nivou u pojedinim četvrtima nisu vezani konkretno za neku osobu, niti su ti podaci naročito tajni. Ali gradovi ih imaju i zašto ih ne bi prodali?

I Savet nemačkih gradova veoma je nepoverljiv prema toj ideji. Direktor Saveta Helmut Dedi priznaje doduše da mnogi nemački gradovi stavljaju na raspolaganje neke podatke, na primer interesantna je već i tačna geografska karta grada i okolnih puteva. „Takvi podaci mogu da budu od značaja za pojedince ili za preduzeća, tako na primer nastaju trodimenzionalni planovi, vizuelizacija arhitektonskih planova, a poboljšava se i navigacija“, kaže Dedi. A to je, dodaje korisno i gradovima i građanima.

Informacije samo za velike firme?

Portparolka stranke Levica za pitanja društvenih mreža i interneta Anke Domšajt-Berg ne osporava to da gradovi zaista imaju dragocene podatke i zalaže se u suštini za to da oni budu mnogo bolje iskorišćeni nego do sada: „Na primer informacije o tome kada, gde i koliko građana može da štedi na javnoj rasveti. Podaci o javnom prevozu mogli bi i trebalo bi da se iskoriste za optimiranje puteva i saobraćajnica.“ Ali ona je oštro protiv prodaje informacija, jer će tako do njih doći samo one firme koje za to imaju novca, a gradovi će biti motivisani da prikupljaju samo one podatke koje koriste njihovim „komercijalnim partnerima“, bez obzira na interese građana.

- pročitajte još: Besplatan gradski prevoz – „utopija“

Landsberg je naknadno za Bavarski radio morao dodatno da objašnjava svoju ideju. On je ukazao da propisi u nekim pokrajinama gradove čak obavezuju da neke podatke stave na raspolaganje. Za njega je zato pitanje: „Da li je to ispravno i da li gradovi moraju da budu prisiljeni na to da besplatno stavljaju te podatke na raspolaganje, iako su ta ispitivanja u suštini građani platili svojim novcem?“

aš(dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android