1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ima li žaba dušu?

19. maj 2013.

Naučnici Instituta za teološku zoologiju u Minsteru bore se za dostojanstvo životinja - i to po narudžbini crkve. Reč je o nimalo lakom zadatku.

https://p.dw.com/p/18acv
Hyperolius nimbae ist der lateinische Name für diesen braunen Frosch mit auffällig roten Beinen (undatiertes Handout). Nach 43 Jahre fand ein Forscher in Sumpfgebieten der Elfenbeinküste erstmalig wieder Hyperolius nimbae. Jahrzehnte galten sie als ausgestorben, jetzt haben Forscher zwei Frösche und einen Salamander wiederentdeckt. Die Amphibien sind auf Expeditionen in Südamerika und Afrika gefunden worden, berichten die Naturschutzorganisation Conservation International und die Weltnaturschutzunion IUCN am Mittwoch (22.09.2010) in Arlington. Copyright: Ngoran Germain Kouame (ACHTUNG: Das Foto ist Eigentum der Conservation International (CI) und der CI-Partner. Das Foto darf nur in Verbindung mit dem Inhalt des CI-Berichtes vom 22.9.2010 verwendet oder verbreitet werden.)
Bildergalerie Amphibiensterben Hyperolius nimbaeFoto: picture-alliance / dpa

Istraživanje Instituta zamišljeno kao interdisciplinaran projekat u kome zajedno sarađuju i teolozi i zoolozi. Biskup grada Minstera, Feliks Gen, je za to istraživanje angažovao 50-godišnjeg Hagenkorda. Time katolička crkva i sama ukazuje na značaj te teme, nakon što se dugo držala po strani kada je reč o raspravama o pokvarenom mesu i masovnom uzgoju životinja.

Ima li žaba dušu? "Ima", smatra Rajner Hagenkord. Katolički sveštenik i zoolog jedan je od osnivača Instituta za teološku zoologiju u Minsteru."Jedno je kada pod dušom podrazumevam nešto što u meni počiva, nešto nezavisno od mog iskustva, mog života i moje životne perspektive, što ostaje i posle moje smrti. Ali sasvim drugo je kada pod dušom podrazumevam mogućnost da osećam, mislim i planiram budućnost. Ili ako dušu pak vidim kao nešto tajanstveno, što se opire svakom proračunu, svakoj definiciji, a postaje dostupno tek kada stupimo u vezu s nekim živim bićem", kaže Hagenkord.

Bildergalerie zu dem Leben & Wirken des Malers Martin Kippenberger Werkschau Kippenberger Ein Mann betrachtet am 21.02.2013 im Museum Hamburger Bahnhof in Berlin die Exponate "Füße zuerst" von 1991 in der neuen Ausstellung mit Werken von Martin Kippenberger. Der Hamburger Bahnhof zeigt ab dem 23.02.2013 unter dem Titel "sehr gut / very good" viele seiner Werke. Foto: Hannibal/dpa +++(c) dpa - Bildfunk+++
"Prvo stopala", Instalacija Martina KipenbergeraFoto: picture-alliance/dpa

Ljudska nepromišljenost

Rajner Hagenkord je pun poštovanja prema žabama, ali i prema psima, mačkama, svinjama. Oni su stvorenja božja, baš kao i on sam. Ali, da li se ta bića s dušom mogu koristiti za ishranu, kao kobasice? Hagenkord ističe da su ljudi suviše dugo, pritom suviše malo razmišljali o vezama koje postoje između kobasica s jedne strane i osnovne misli hrišćansva s druge strane - a to je poštovanje prema svemu što je živo.

"Sve je više ljudi koji tačno žele da znaju šta se dešava sa njihovim autom u radionici, i koji će rado za to da plate više, ali kojima je istovremeno svejedno šta se nalazi na njihovom jelovniku. Kada je reč o ishrani, doživljavam sve veću nepromišljenost i glupost ljudi, koja me ponekad i te kako ljuti", priča Rajner Hagenkord.

Meso u ishrani ima i duhovnu dimenziju

Rajner Hagenkord je vegetarijanac, ali nije ideolog. "Vegetarijanstvo nije preduslov za spas duše grešnika", smatra taj biolog. Uostalom ni Isus nije bio vegetarijanac. Ali, meso ne može svakodnevno da se koristi, kao na primer hleb, voće i povrće.

2. Bild: v. l.: Dr. Martin Thiele, Dr. Rainer Hagencord, Pater Manfred Kollig, Copyright: ranarex Kommunikationsdesign Münster
Dr. Martin Tiele, Dr. Rajner Hagenkord, Manfred KolligFoto: ranarex Kommunikationsdesign Münster

"Korišćenje mesa u ishrani uvek ima religijsku, duhovnu dimenziju! Uostalom tovljeno tele u Bibliji postoji samo kod povratka izgubljenog sina."

Magična reč je poštovanje, zaključuje Hagenkord. Nedeljno pečenje je u redu, ali samo ako se konzumira sa radošću i poštovanjem prema božjoj tvorevini.

Autor: Anastazija Boucko / Ivana Ivanović
Odgovorna urednica: Dijana Roščić