1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

I dalje nedovoljno žena u EP

9. april 2010.

EU je osnovnim pravom obavezana na polnu ravnopravnost. Uprkos tome, na vodećim evropskim pozicijama u institucijama, zatupljeno je više muškaraca nego žena. To važi i za Evropski parlament gde je "samo" 35 odsto žena.

https://p.dw.com/p/MrN8
U Evropskom parlamentu nema kvota za ženeFoto: Photo European Parliament/Architects : Architecture Studio

Broj žena u evropskom parlamentu je od poslednjih izbora 2009. viši nego ikada. 35 odsto poslaničkih mesta zauzimaju pripadnice lepšeg pola. Murija Vasilijadu iz Evropskog ženskog lobija, međutim, kaže da to nije dovoljno: „To je prosek. To znači da pojedine zemlje članice imaju visoku zastupljenost ženskih predstavnika, dok druge imaju nizak ili nikakav procenat ženskih poslanika, kao na primer Malta.“

Vasilijadova dodaje i da je više od pola populacije Evropske unije ženskoga pola: „Žene čine 52 odsto evropske populacije, a među donosiocima odluka u Evropskom parlamentu nalazi se samo 35 odsto žena. To znači da nam još uvek manjka demokratije i ravnopravnosti.“

Broj žena u Evropskom parlamentu razlikuje se u od zemlje-članice do zemlje-članice. Tako skandinavske zemlje – Finska i Švedska, šalju najviše ženskih poslanika - sa oko polovinu ženskih predstavnika. Nemačka je malo iznad proseka sa 37 odsto predstavnica, dok se najniže na listi nalaze Malta, Kipar, Poljska, Italija, Češka i Portugal sa zanemarivim učešćem žena u evropskoj politici.

„Potrebne su nam kvote koje bi funkcionisale bez obzira na istoriju i tradiciju ili društvene prilike u zemljama-članicama. Potreban nam je sistem koji ne zavisi od svih tih faktora i koji bi ženama pružio fer šansu. I onda bi one mogle da rade šta žele“, kaže Vasilijadova.

Najviše žena kod zelenih, zatim praznina, pa sve ostalo

U Evropskom parlamentu razlika između broja žena zastupljenih u različitim političkim frakcijama takođe je očigledna. Tako evropska zelena frakcija, na primer, ima dvojno vođstvo žena i muškaraca i skoro polovina predstavnika „zelenih“ je ženskog pola. Posle zelenih je velika praznina, pa tek onda slede ostale frakcije: liberali, socijaldemokrate, levičari i konzervativci.

Kada će raspodela evropskih poslaničkih mesta između muškaraca i žena zaista odslikavati brojčano stanje polova u evropskoj populaciji, Vasilijadova ne želi da predviđa: „Neke studije kažu za 80 godina, druge za 180! Imam trogodišnju ćerku i nemam nameru toliko dugo da čekam.“

Nešto ranije će možda biti moguće da žena dospe na mesto predsednika Parlamenta. Od uvođenja direktnih izbora za Evropski parlament, u proseku dva poslanička mesta odlaze na ženu, a čak 11 na muškarca.

Autorke: Suzane Hen / Tijana Milunović

Odgovorna urednica: Sanja Balgojević