1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska na evropskom ispitu

Na marginama dvodnevnog sastanka šefova diplomatije EU koji je jutros počeo u Luksemburgu, održava se i četvrti redovni sastanak mješovitog Savjeta za stabilizaciju i proširenje.

default

Hrvatska uskoro član EU

Uloga Savjeta je da motri i analizira napredak Hrvatske u ispunjavanju obveza koje je Zagreb preuzeo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i Privremeni sporazum o trgovini koji je na snazi do ratifikacije SSP-a. Najvažnija poglavlja za ovo zajedničko tijelo odnose se na prilagođavanje hrvatskih zakona, institucija i privrede kako bi nakon prijema Hrvatske u Evropsku uniju, nova članica bila spremna za ulazak i u zajedničko evropsko tržište, monetarni sistem EU i uspješnu borbu sa sve jačom tržišnom konkurencijom.

Ispunjenje obaveza uslov za članstvo

U sedam najtežih poglavlja predstojećih pregovora o članstvu koja se odnose na unutrašnje tržište, najvažnije su već dobro poznate „četiri slobode kretanja“: kapitala, (uključujući i za sada sporne nekretnine), roba, ljudi, usluga. Usklađivanje domaćeg zakonodavstva i prakse u sektoru javnih nabavki takođe je jedan od važnijih prioriteta pregovora, zatim novo zakonodavstvo o preduzećima, o intelektualnom vlasništvu, konkurenciji i financijskim uslugama. Ispunjavanjem ovih i drugih obveza iz SSP-a, Hrvatska će ispuniti i najveći dio kriterija za članstvo.

Iako Hrvatsku u Briselu ne smatraju uzornom kandidatskom zemljom kakve su bile Slovenija, Slovačka ili Estonija npr., Hrvatska je od potpisivanja Sporazuma o pridruživanju ipak napravila dosta, a hrvatsko-evropski Savjet bi to danas mogao i zabilježiti. Glavni prigovori u sadašnjoj fazi pregovora odnose se na loše upravljanje decentraliziranim državnim fondovima, zatim na restriktivne propise o prometu nekretnina, podložnost korupciji, na loše gazdovanje evropskim fondovima, površnu reformu pravosuđa i na ozbiljno zakašnjenje u reformi javne uprave.

Motri se na hrvatsku regionalnu politiku

Hrvatski problem je i spoljno-trgovinski deficit, visok nivo spoljne zaduženosti, te porast (umesto pada) budžetskog deficita, te presporo odustajanje od državnih subvencija za pojedine grane industrije kao što je brodogradnja.

Iz paketa političkih kriterija posebno se motri na hrvatsku regionalnu politiku, saradnju sa susjedima, odnos prema manjinama i izvršavanje obaveza prema Haškom tribunalu.

Uobičajeni metod rada Savjeta je da obje strane imaju mogućnost i pravo da iznesu vlastito viđenje napretka u razdoblju od prethodnog sastanka, a zatim se objavljuje zajedničko stajalište u kojem, razumljivo, svaka riječ Evropske unije ima veću težinu od hrvatske.

Po sistemu rotacije, Savjetom ovoga puta predsjedava hrvatski šef diplomatije Jandroković, a s evropske strane će u ime predsjedništva EU pregovarati slovenački ministar Dimitrije Rupel, evropski komesar za proširenje Oli Ren i visoki predstavnik za zajedničku međunarodnu politiku i bezbjednost, Havijer Solana.

  • Datum 28.04.2008
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/Dq4T
  • Datum 28.04.2008
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/Dq4T