1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Holokaust još stoji između Vatikana i jevreja

18. januar 2010.

Nemačka štampa se bavi posetom pape Benedikta XVI jevrejskoj sinagogi u Rimu. Tenzije između poglavara dve vere ostaju kada je upitanju viđenje učešća nekih osoba u holokaustu. Novine pišu i o krizi nemačke vlade.

https://p.dw.com/p/LYXV
Problem je eventualno učešće pape Pija u holokaustu
Problem je eventualno učešće pape Pija u holokaustuFoto: picture-alliance / dpa

List Šveriner folkscajtung komentariše jučerašnju papinu posetu rimskoj sinagogi:

„Papa Benedikt XVI posetio je prvi put tokom pontifikata sinagogu u Rimu. To je značajna poruka, jer u poslednje vreme odnosi katoličke crkve i Jevreja nisu najbolji. Nezadovoljstvo u jevrejskoj zajednici izazvala je odluka pape da ukine ekskomunikaciju biskupa Ričarda Vilijamsona koji je negirao holokaust i namera da se papa Pije XII proglasi svetim.

Međutim, tokom posete sinagogi obe strane su tražile put ka harmoniji. Polaganje venca na ulazu u sinagogu i razgovor sa nadrabinom bili su važni gestovi. Zadovoljstvo je izazvala i papina izjava da su odluke Drugog vatikanskog koncila smernica za dijalog katolika i Jevreja. Bilo je to jasno opredeljenje poglavara katoličke crkve za dijalog sa „starijom braćom hrišćanstva“ – bilo šta drugo bilo bi neprijatno iznenađenje.

Papa Benedikt je boravio i u poseti Izraelu
Papa Benedikt je boravio i u poseti IzraeluFoto: AP

Ali, tim nije otklonjena zategnutost u odnosima između pape i jevrejske zajednice. S jedne strane desiće se ono što se uvek dešava kada je u pitanju poglavar rimokatoličke crkve: već će se naći neko ko će tražiti dlaku u jajetu i uslediće kritike da se Benedikt XVI nije dovoljno određeno izjasnio o ulozi Pija XII u vreme holokausta. S druge strane, u jevrejskoj zajednici i dalje će se sa nepoverenjem gledati na približavanje Vatikana tradicionalističkom Bratstvu Pija. Opasnosti koje po jevrejsko-katolički dijalog predstavlja vatikansko mirenje sa tradicionalistima još ni izdaleka nisu otklonjene“, piše list Šveriner folkscajtung.

Evropski parlament obuzdava Komisiju

Evropski parlamentarci žele da ograniče moć Komisije koja, po Lisabonskom sporazumu, ima još šira ovlašćenja
Evropski parlamentarci žele da ograniče moć Komisije koja, po Lisabonskom sporazumu, ima još šira ovlašćenjaFoto: picture alliance/dpa

List Handelsblat komentariše odnose u vrhu Evropske unije:

„Za predsednika Evropske komisije Žoze Manuela Barosoa dolaze teški dani. Istina, konzervativni Portugalac čvršći je u sedlu nego ikada i u njegovom drugom mandatu u Komisiji niko mu nije ni do kolena. Već sada Baroso upravlja briselskim vlastima kao da ima doživotni mandat. Međutim, opasnost dolazi iz Evropskog parlamenta. Poslanici su očigledno odlučni u nameri da zauzdaju novi Barosov tim i Evropskoj komisiji ospore dobar deo moći“, piše Handelsblat.

na sledećoj strani:

„Liberali, manite se poreza!“

„Liberali, manite se poreza!“

List Noje vestfeliše komentariše sastanak na vrhu Liberala i stranaka Unije juče posle podne u Berlinu:

„Vanredni sastanak troje predsednika stranaka – Angele Merkel, Gida Vestervelea i Horsta Zehofera posvećen krizi u koaliciji drugi je pokušaj da se popravi zategnuta atmosfera. Prethodni sastanak u Mesebergu kod Berlina nije promenio ništa u haotičnoj slici koalicije. Sukob oko smanjivanja poreza tinja i dalje. Ne nazire se ni saglasnost oko reforme zdravstvenog osiguranja niti spornog imenovanja Erike Štajnbah u predsedništvo Zadužbine „Progoni, sećanje, pomirenje“.U principu, ne bi trebalo očekivati trajnije smirenje situacije. CSU, koja gubi glasove, nastojaće da se omili biračima na račun liberala.

Osmesi sa potpisivanja koalicionog sporazuma su brzo iščileli: Vestervele, Merkel, Zehofer
Osmesi sa potpisivanja koalicionog sporazuma su brzo iščileli: Vestervele, Merkel, ZehoferFoto: AP

A liberali će, kako bi ostali verni predizbornim obećanjima, i dalje insistirati na smanjenju poreza za 24 milijarde evra, pa neka košta koliko košta. Već uoči sastanka na vrhu, Vestervele je jasno rekao Merkelovoj dokle je spreman da popušta. Očigledno su liberali bili spremni čak i na raspad koalicije u slučaju da stranke Unije ne prihvate smanjivanje poreza.

Uskoro izbori u Severnoj Rajni-Vestfaliji

Dakle, umesto istinskog novog početka može se očekivati taktička pauza za koju su pre svega zainteresovani liberali. Naime, oni su ti kojima dugotrajna svađa najviše šteti. Dok se, prema ispitivanjima javnog mnjenja, položaj CDU i CSU stabilizovao, liberali gube glasove, uključujući i u Severnoj Rajni-Vestfaliji gde su u maju izbori. Smanjivanje poreza za građane očigledno više nije tako značajno – prema poslednjim anketama većina Nemaca se, zapravo, protivi smanjivanju poreza.

Liberalima bi zato bilo pametno da se manu omiljene teme (snižavanja poreza), a za koaliciju u celini bilo bi dobro da s posveti i nekim drugim temama – recimo misiji u Avganistanu ili zatvaranju nuklearnih elektrana. Krajnje je vreme da crno-žuta koalicija pokuša da impresionira građane efikasnim radom, a ne trajnim klinčom“, piše list Noje vestfeliše.

priredio: Nenad Briski

odg. urednik: Nemanja Rujević