1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Hitna reforma agrara EU

Neočekivani rast cijena hrane primorali su Evropsku komisiju da podnese Evropskom parlamentu prijedlog rješenja i mjera za neophodnu modernizaciju Zajedničke agrarne politike (CAP).

Pšenica

Pšenica

Glavni elementi prijedloga Evropske komisije su ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, stabilizacija cijena ulaznih sirovina i energije za proizvodnju hrane, poništavanje odluke po kojoj je visina subvencija zavisila od količine proizvodnje, te trajno ukine apsurdne odluke po kojoj je već 20 godina svaka članica Unije bila obavezna da 10 odsto poljoprivrednih površina svake sezone ostavi bez usjeva, kako bi se spriječilo gomilanje poljoprivrednih viškova! Prošle godine takva mjera je privremeno ukinuta, a sada Komisija predlaže njeno trajno anuliranje.

Ukidanje kvota za mlijeko

Mleko i mlečni proizvodi...

Mleko i mlečni proizvodi...

Komisija predlaže postepeno ukidanje kvota za mlijeko koje su uvedene davne 1984. godine takođe kao mjeru protiv proizvodnje tržnih viškova. Takvu bi mjeru sada trebalo preispitati, ali sa njenim ukidanjem bi se, prema prijedlogu Komisije, trebalo ići postupno, a njeno potpuno ukidanje bi uslijdilo tek 2015. godine.

Trenutni predsjedavajući Vijeća ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo, slovenački ministar poljoprivrede Iztok Jarc ocjenjuje da su problemi u agraru već toliko narasli da ih nije moguće rješavati pojedinačnim rezovima.

"Stabilnost je ključni faktor evropske agrarne politike, jer iznenadni skokovi cijena sirovina za poljoprivrednu proizvodnju i rast cijena energije imaju multiplikativne efekte na cijene hrane, na količine proizvodnje, kvalitet hrane itd. Samo stabilizacijom cjelokupne agrarne proizvodnje u EU moguće je obezbijediti dugoročnu stabilnost cijena hrane i izbjegavanje njihovih iznenadnih skokova kao što nam se dogodilo posljednjih mjeseci", izjavio je Jarc.

Pijaca u Kenisbergu

Pijaca u Kenisbergu

Agrarne subvencije 40 milijardi eura

Iako će prijedlozi reforme zajedničke poljoprivredne politike biti predstavljeni danas, ozbiljniji pomaci se ne očekuju prije druge polovine ove godine kada će ulogu predsjedavajućeg Evropske unije preuzeti Francuska čiji su poljoprivrednici najveći korisnici evropskih agrarnih subvencija na koje na nivou EU godišnje odlazi oko 40 milijardi eura, odnosno oko 11 posto ukupnog budžeta EU, koji za ovu godinu iznosi oko 130 milijardi eura.

Francuska i Njemačka se oštro suprotstavljaju stavovima Velike Britanije, koja traži liberalizaciju agroindustrijske proizvodnje i preusmjeravnje glavnine sredstava za subvencije u poljoprivredi ka sektorima istraživanja i razvoja, očuvanja životne sredine i drugim kriznim područjima globalnih poremećaja.

Predsjedavajući Vijeća ministara, Iztok Jarc priznao je nakon dvodnevnog zasijedanja ministara poljoprivrede, da nesuglasice unutar Unije postoje, te da "pojednostavljivanja stanja u ovom sektoru" neće dovesti do pravih rješenja.

Rast cijena hrane ima više uzroka

Skulptura Euro ispred Evropske centralne banke u Frankfurtu na Majni

Skulptura "Euro" ispred Evropske centralne banke u Frankfurtu na Majni

"Na nivou Savjeta ministara za agrarna pitanja, postoje razlike u vezi s glavnim pravcima izlaska iz trenutne krize, ali i u vezi s budućim razvojem agrara EU. Stanje u sektoru poljoprivrede je mnogo kompleksnije nego što se čini na prvi pogled. Problem rasta cijena hrane ima više uzroka kako na strani ponude tako i potražnje prehrambenih proizvoda, na što su prvenstveno uticali narastajući broj stanovnika i promjene njihovih prehrambenih potreba i navika, zatim povećanje poljoprivrednih površina za proizvodnju biogoriva. Tu su i podbačaji agrarne proizvodnje zbog klimatskih promjena itd. To su samo neki od faktora koji su relativno novija pojava na globalnoj sceni i zahtijevaju inovativnija rješenja", izjavio je Jarc.

Većina zemalja članica EU ipak smatra da dosadašnja zajednička poljoprivredna politika, koju Velika Britanija optužuje da je djelimično odgovorna za rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda u svijetu - u osnovi održiva, a kao razlozi najnovijih poremećaja na tržištu hrane navode se drugi, globalniji razlozi među kojima su i podbačaji uroda zbog klimatskih promjena, nagli porast životnog standarda i kupovne moći u Indiji, Kini i Rusiji itd.

Velika Britanija i Švedska, za razliku od većine zemalja Unije, smatraju da bi i ubrzanje dogovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o liberalizaciji trgovine, mogao pomoći ublažavanju trenutnih problema sa visokim cijenama osnovnih životnih namirnica. Protivnici britanskih prijedloga, međutim, uzvraćaju najnovijom statistikom prema kojoj se, navodno, u ovoj zemlji dnevno baca najviše hrane po stanovniku u svijetu – ukupno više od milijardu funti godišnje iako su i u Britaniji cijene osnovnih namirnica posljednjih mjeseci porasle za 4,7 procenata.

  • Datum 20.05.2008
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/E3DC
  • Datum 20.05.2008
  • Autor Zekerijah Smajić
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/E3DC