1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Herkulovski zadatak za novu vladu

18. jun 2012.

Protivnici evra nisu, istina, uspeli da pobede na parlamentarnim izborima u Grčkoj. Svejedno, međunarodne finansijske institucije ne smeju da ih potcenjuju, smatra komentator DW Spiros Moskovu.

https://p.dw.com/p/15Gwf
Foto: reuters

Bio je to, nakon dugo vremena, dan izvesnog olakšanja i za Grčku i za Evropu. Nakon parlamentarnih izbora održanih u nedelju (17.6.), u atinskom parlamentu većinu imaju stranke koje se zalažu za ostanak Grčke u evro-zoni i nastavak napora za sprovođenje mera štednje i strukturnih reformi. Jasan pobednik je konzervativna Nova demokratija (ND) Antonisa Samarasa koja će skoro sigurno ući u koaliciju sa socijalistima iz stranke PASOK Evangelosa Venizelosa. Te dve stranke, koje su godinama svojom neodgovornom politikom zemlju i odvele u propast, moraju sada da je opet postave na noge.

Ali baš taj zadatak neće biti lak. Grčka trenutno živi od finansijskih injekcija svojih međunarodnih zajmodavaca, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Evropske unije i Evropske centralne banke. Nova demokratija i PASOK glasačima su obećale nove pregovore oko uslova kojim Grčke dobija i vraća zajmove. Ali one nemaju puno prostora za igru. I to ne zbog toga što su zajmodavci tvrdoglavi, kao što je inače opšte rašireno mišljenje u grčkoj javnosti, već zbog toga što grčki partneri atinskim političarima ne veruju. Grčke vlade su u poslednje tri godine, na primer, zaposlenima u državnoj upravi i penzionerima delom veoma srezale primanja, ali nužne strukturne reforme ili strožija pravila kod prikupljanja poreza nisu sprovele. Sada Nova demokratija i PASOK to žele bolje da sprovedu u delu.

Između zajmodavaca i sopstvenog naroda

Nova grčka vlada doslovno će morati „igra na žici“. Nakon svih odgađanja i nazadovanja proteklih godina, ona mora pod hitno da drugim grčkim strankama dokaže da je odlučna u nameri da sanira zemlju. S druge strane, nasuprot nje, stoji potpuno zbunjena javnost, koja je bila skroz nespremna na tako drastične promene u društvu i koja ne želi više da trpi nove mere, ukoliko u bliskoj budućnosti na vidiku ne bude i nekih poboljšanja situacije. Iz tog ugla, naravno, pozitivno deluje činjenica da se u poslednje vreme ne samo u Parizu, već i u Berlinu, sve više prihvata mišljenje da politika štednje na jugu evro-zone ima smisla samo ako je prati i program koji će podstaći privredu.

Važnu ulogu u artikulaciji socijalnog nezadovoljstva ima druga najjača stranka u parlamentu Siriza. To je radikalni savez levice pod rukovodstvom nove grčke političke zvezde Aleksisa Ciprasa. Niko ne očekuje da će on biti konstruktivna opozicija. On je sa svojom do pre tri godine malom strankom, na ovim izborima osvojio 27 odsto glasova. Cipras je nameravao da odbije sve sporazume o spasavanju Grčke, uključujući i politiku štednje. Evropa možda može da odahne, jer Siriza nije osvojila najveći broj glasova, ali kao novi snažni politički činilac, ona protiv nove vlade neće propustiti da demonstrira svoju novoosvojenu snagu, kako u parlamentu tako i na ulici. Sve u svemu, nova grčka vlada ne može se smatrati posebno srećnom. Pred njom se nalazi zadatak dostojan Herkula.

Komentar Spiros Moskovu
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Spiros Moskovu, urednik redakcije DW na grčkom
Spiros Moskovu, urednik redakcije DW na grčkomFoto: DW