1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hadžić zna gde su nestali i zarobljeni?

20. jul 2011.

Iako je Hrvatska s oduševljenjem dočekala hapšenje Gorana Hadžića, javnost se pita da li je ono moglo da se dogodi i ranije. Poučeni dosadašnjim iskustvima, građani od suđenja ne očekuju previše.

https://p.dw.com/p/120CH
Uhapšen Goran Hadžić
Uhapšen Goran HadžićFoto: dapd

„Hadžićevo hapšenje je dobra vest za ceo svet“, poručila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Vest ju je zatekla u Varšavi gde se s poljskim premijerom Donaldom Tuskom sastala kako bi razgovarali o detaljima ugovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji. Ona je objasnila da je Hadžić dosledno provodio politiku agresije koja je želela da „uništi sve hrvatsko, a naročito Vukovar“.

I predsednik Ivo Josipović zadovoljan je hapšenjem, bez obzira što se, kaže, s njime kasni. „Pravda je spora, ali dostižna. Nadam se da će haški sud obaviti svoj posao i organizovati pravedno suđenje“, izjavio je Josipović. On je dodao da je dobro da se vlada Srbije „konačno odlučila za punu suradnju s Hagom, što je dobro za međususedske odnose, ali prvenstveno za samu Srbiju“.

„Zadovoljan sam činjenicom da je konačno i taj zločinac uhvaćen i da će mu se suditi. Odgovoran je za brojne zločine i negativne procese koji su se događali u Hrvatskoj“, poruka je ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka.

Vukovar 19.11.2011.
Vukovar 19.11.2011.Foto: AP

Adut iz rukava srpske politike?

Hapšenje Gorana Hadžića nije iznenadilo predsednicu Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljanu Alvir. U razgovoru za Dojče vele ona ističe da je to hapšenje, nedugo nakon hapšenja Mladića, rezultat međunarodnih pritisaka pa Beograd tako hapšenje „tempira za trenutak u kojem može pokupiti najviše političkih bodova“.

„U ovom slučaju sigurna sam da se Srbija opirala toliko dugo i čuvala Hadžića kao adut koji će u određenom trenutku da stavi na sto kako bi time postigla neki cilj“, smatra predsednica Saveza.

Spona između izvršilaca i nalogodavaca zločina

Ono što je porodicama zarobljenih i nestalih bitno jeste to da hapšenje ispuni svoju svrhu, a ona je da Hadžić progovori gde su oni za kojima porodice već godinama tragaju. Osim toga, kaže Ljiljana Alvir, važno je da se tim hapšenjem ne stavi tačka na procesuiranje ratnih zločina. Ona podseća da se trenutno vode postupci protiv direktnih počinilaca, ali „vrh Jugoslovenske narodne armije je aboliran kroz Hag i pravosuđe Srbije, ali i hrvatsko pravosuđe“.

„Nakon ovakvih hapšenja Beograd dobija pohvale sa svih strana, a to što je u politici Srbije veliki deo njih koji su planirali ono što se dogodilo, nikoga nije briga. U ovom trenutku je Hadžić spona između izvršilaca zločina i naredbodavaca. Mislim da evropska, svetska i srpska politika time postiže maksimum koji želi da dosegne. Kadijević je aboliran, čime je aboliran i ceo vrh JNA. Naravno da mi žrtve nećemo pristati na to“, zaključuje Ljiljana Alvir.

Gde su nestali iz vukovarske bolnice?

Boris Tadić na Ovčari 2010.
Boris Tadić na Ovčari 2010.Foto: AP

Direktorka ratne bolnice u Vukovaru Vesna Bosanac ne krije zadovoljstvo činjenicom da će Goran Hadžić uskoro biti iza haških rešetaka. Vest joj, kaže, „daje nadu da će se kroz procesuiranju tog slučaj Hrvatska dobiti odgovore na brojna pitanja postavljena još pre 20 godina“. Nju prvenstveno zanima „gde su svi nestali i zarobljeni iz vukovarske bolnice, ali i ostali sugrađani kojima se zameo trag nakon što su u svom gradu dočekali okupacionu vojsku“.

„Mislim daje to trebalo učiniti mnogo ranije, da je bilo političke volje“, kaže Vesna Bosanac za Dojče vele podsećajući da su poslednje dve decenije mnoge majke i očevi umrli, a da nisu saznali istinu o svojoj deci.

Beograd i dalje krije dokumentaciju iz Vukovara?

Direktorka napominje da Opšta bolnica Vukovar, kojoj je ona i dalje na čelu, i danas potražuje medicinsku dokumentaciju koja je odnesena u Beograd. Ona objašnjava da je predsednik Srbije Boris Tadić, prilikom posete Vukovaru, doneo samo mali deo dokumenata. „Upravo ta dokumenta trebalo bi da daju odgovore na brojna pitanja, ali uz sva potraživanja mi ih do danas nismo dobili“, kaže dr Bosanac.

Ona zaključuje da je, na osnovu dosadašnjih haških suđenja, teško verovati da će hrvatski građani sve saznati. S obzirom na suđenje za zločin počinjen na Ovčari, oslobođenje Miroslava Radića i minimalno kažnjavanje Veselina Šljivančanina, Vesna Bosanac sumnja da će sud ovoga puta biti pravedniji, ali nadu joj daje činjenica da se sa svakim suđenjem osniva novo sudsko veće.

Karadžić, Mladić i Hadžić 1993. na Palama
Karadžić, Mladić i Hadžić 1993. na PalamaFoto: dapd

Odvojiti zločine od komšijskih odnosa

I gradonačelnik Vukovara Željko Sabo kaže da lično, baš kao i njegovi sugrađani, očekuje da će istina o optužbama protiv Hadžića biti dostupna javnosti, a sve to kako bi se videlo „ko je bio u lancu odgovornosti za počinjene zločine. Hadžić, tvrdi, sigurno nije bio najviše pozicioniran. Sabo je i sam vukovarski branitelj koji je, nakon pada grada, bio u logoru Begejci, kao i u zatvoru u Nišu.

„Očekujem da će Hag doneti pravednu odluku. Međutim, moram reći da se zločin koji je počinjen u mom gradu ne može izmeriti ni jednom vremenskom kaznom. Ali svakako, očekujemo istinu i pravdu“, komentariše hapšenje poslednjeg haškog begunca gradonačelnik Sabo.

O optužbama da Beograd tempira hapšenja prema političkim potrebama, Sabo ne želi da nagađa. On kaže, da mu je drago da su se hrvatski i srpski predsednici sreli prošle godine u Vukovaru, čime je demonstrirana zajednička dobrosusedska politika. Svakako, ratni zločini ne zastarevaju i svaku sumnju treba istražiti, ukazuje gradonačelnik Vukovara, grada koji još uvek traga za svojim nestalim građanima.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Odgovorni urednik: Ivan Đerković