1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gumeni meci u ime štednje

26. septembar 2012.

Protesti građana protiv mera štednje već su postali gotovo svakodnevnica. Ipak, u Madridu je ovog utorka (25.9.) došlo do eskalacije nasilja: više od šezdeset ljudi je povređeno, a 26 osoba privedeno.

https://p.dw.com/p/16EkF
Foto: dapd

Baš kao što se čini da nikakva, ma koliko oštra mera štednje španske konzervativne vlade i premijera Marijana Rahoja ne može da umiri finansijsko tržište, tako su i protesti građana protiv mera štednje postali već tužna svakodnevica. Sinoćnji protest je, povrh toga, dotakao još jednu bolnu tačku Španije: odnos centralne vlade u Madridu prema španskim pokrajinama.

Centralna vlada nedavno je odbila pokrajini Kataloniji poseban status s obzirom na finansije, na što je pokrajinska vlada u Barseloni najavila prevremene pokrajinske izbore gde bi, zapravo, moglo da se odlučuju i o nezavisnosti te španske pokrajine. Katalonija je jedno od najrazvijenijih područja Španije, ali, ujedno, i jedno od najzaduženijih. Zato je pokrajinski premijer Artur Mas zatražio dodatnih pet milijardi evra kako bi sanirao pokrajinske finansije. Ali taj zahtev je odbijen.

Hiljade policajaca čuva zgradu parlamenta

Protesti ovog utorka (25.9.) u Madridu počeli su kao i mnogi drugi: preko raznih društvenih mreža okupilo se oko šest hiljada demonstranata koji su nameravali da „okupiraju“ zgradu parlamenta. S druge strane, i snage bezbednosti su već na ivici strpljenja, tako da je poslato čak oko hiljadu policajaca da čuvaju zgradu parlamenta. Demonstracije su počele relativno mirno, uzvikivanjem već uobičajenih parola političarima kako oni „više ne predstavljaju nikoga“ i kako bi svakog političara „trebalo ostaviti na ulici da bi uopšte mogli da shvate kako se osećaju građani“. Brojni čuvari reda podstakli su demonstrante i na zahtev za „više obrazovanja, a manje policajaca“, mada su baš sve španske javne službe – dakle i policija, teško pogođene merama štednje konzervativne vlade.

Zapravo, demonstranti uopšte nisu najavili da žele da uđu u zgradu parlamenta, već samo da je „okruž“. Međutim u ranim večernjim časovima, situacija je odjednom eskalirala: na jednom mestu su pokušali da sruše ogradu koju je postavila policija, na šta su snage bezbednosti odgovorile palicama i gumenim mecima. Tek to je razjarilo okupljene koji su uzvratili bacajući kamenje i flaše na policajce tako da je na kraju među šezdesetak povređenih bilo podjednako i policajaca i demonstranata.

Prolazna oluja - ili novi nivo nezadovoljstva?

Iako je do sada već bilo mnogo demonstracija u Španiji, još nije bilo toliko povređenih. Privedeno je 27 osoba, ali, kako je nasilje iznenada počelo, tako je sinoć i naglo prestalo. Većina demonstranata je, i nakon incidenta, mirno protestovala u obližnjem parku sve do jedan sat posle ponoći, kad su se, na zahtev policije, mirno razišli.

Vesti iz Španije podstakle su i sindikate u Grčkoj da sa još više žustrine pozovu na opšti štrajk ove srede (26.9.). Pre svega bi trebalo da bude pogođen javni sektor, a od devet časova bi na tri sata trebalo da bude obustavljen i vazdušni saobraćaj jer štrajkuju i kontrolori leta. U to vreme neće raditi ni gradski saobraćaj Atine, niti trajekti. To je najveći štrajk u Grčkoj u poslednjih pet meseci, jer su i tamošnji građani već na ivici strpljenja zbog mera štednje na koje je morala da se obaveže njihova vlada.

I u Španiji zapravo još nipošto nije kraj. Tek ovog četvrtka (27.9.) trebalo bi da se raspravlja o budžetu za sledeću godinu koji predviđa još oštrije rezove u javnoj potrošnji. Cilj konzervativne vlade jeste da već sledeće godine državni deficit spusti na 4,5 odsto bruto društvenog proizvoda, nakon ovogodišnjih 6,3 procentaTo je svakako veoma ambiciozan cilj za zemlju u kojoj praktično svaki četvrti radno sposoban stanovnik ne može da nađe posao, dok se istovremeno čini da finansijska tržišta ništa ne može da zadovolji.

Uprkos svim merama štednje, novac koji želi da pozajmi, Španija mora sve skuplje da plaća. I na tromesečne državne obveznice, Madrid mora da ponudi kamatu u visini od 1,2 odsto – još u avgustu je to bilo 0,95 odsto. Za polugodišnje obveznice mora da plati (u proseku) 2,21 procenat na ime kamata – prošlog meseca to je bilo 2,03 odsto.

Autor: A. Šubić (dpa/ap/reuters)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Premijer Španije Marijano Rahoj
Premijer Španije Marijano RahojFoto: Reuters