1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčkoj preti masovno siromaštvo

17. jul 2011.

Grčka štedi i broj ljudi koji žive u krajnjem siromaštvu ubrzano raste. Hiljade građana se hrane u narodnim kuhinjama. Pored finansijskog, zemlji predi i socijalno bankrotstvo, piše „Špigel onlajn“.

https://p.dw.com/p/11wt1
Pomoć neće biti dovoljna?Foto: DW/Fotolia-Giordano Aita/Dan Race

U opširnoj reportaži iz Grčke Špigel onlajn, pored ostalog, piše:

„Borba za preživljavanje u ovom slučaju traje 29 minuta. Tačno u 15 časova sveštenik Andreas otvara narodnu kuhinju u centru Atine. Red gladnih u tom trenutku proteže se preko velikog trga sve do ulice. Gladni svih uzrasta strpljivo čekaju – penzioneri i nezaposleni, majke sa decom, useljenici – i oni sa dozvolom boravka, i ilegalci. Posle nepunih pola sata svih 1.200 obroka je podeljeno i desetine ljudi gladni odlaze u nadi da će sledeći put imati više sreće.

Ljuti i gladni

Već nedeljama hiljade ogorčenih Grka demonstrira pred parlamentom i sukobljava se sa policijom. Na ljude u tamnim uličicama centra Atine niko ne obraća pažnju. Pritom sveštenici imaju pune ruke posla – na oko 400 mesta otvorili su narodne kuhinje.

Euro Eurokrise Europäische Länder in der Schuldenkrise Flash-Galerie
Foto: picture alliance/dpa

Od 960 hiljada grčkih firmi njih 930 hiljada nema više od četvoro zaposlenih, kaže Savas Robolis, profesor političke ekonomije. To su mala preduzeća koja nisu konkurentna i koja rade ili pružaju usluge za tri i po miliona domaćinstava u Grčkoj. Kada padnu prihodi tih domaćinstava, automatski se smanjuje potražnja za robom i uslugama tih malih firmi. Prema Robolisovim rečima upravo se to i dogodilo – prošle godine zatvoreno je 60.000 tih mini-firmi, procenjuje se da će ih ove godine biti zatvoreno najmanje toliko.

Broj nezaposlenih povećan je prošle godine za 230.000 i nezaposlenost je dostigla 14,8 odsto. Od trenutno 800.000 nezaposlenih samo 280.000 ima pravo na pomoć. To je, pored ostalog, u Atini dovelo do povećanja broja beskućnika za četvrtinu.

Očekuje se da će do kraja godine broj nezaposlenih porasti na 17 do 18 procenata. Zvanično, procenjuje se da je stvarna nezaposlenost do 23 odsto.

Plavo more, plaže…i ?

Osim plavog mora, plaža, malo maslinovog ulja i fete Grčka ekonomski nema šta mnogo da ponudi. Motor društva je zato privatna potrošnja i od nje zavisi 70 odsto privrede, kaže se u najnovijem istraživanju Fondacije Fridrih Ebert.

Međutim, zbog krize potrošnja je u prošlom kvartalu smanjena za 8,6 odsto, promet u trgovini na malo manji je za 12 odsto, 65 hiljada radnji je zatvoreno. Do 2015. godine, do kada će se u punoj meri osetiti posledice mera štednje, standard zaposlenih i penzionera smanjiće se za 40 procenata u odnosu na 2008, godinu, izračunao je profesor Robolis, piše „Špigel onlajn“.

Euro Eurokrise Europäische Länder in der Schuldenkrise Flash-Galerie
Foto: picture alliance/dpa

Špigel onlajn se bavi i pristupom Berlina finansijskoj krizi u Evropi i piše:

„Kao menadžerka evrokrize kancelarka Angela Merkel do sada nije bila ubedljiva. Šef nemačke centralne banke, Bundesbanke, ne vidi jasnu strategiju vlade, evropski političari, kao na primer holandski ministar finansija, zahtevaju od kancelarke odlučnije poteze, a na kraju je i bivši kancelar Helmut Kol kritikovao Merkelovu. Prema informacijama „Špigla“ bivđi kancelar oštro je kritikovao njenu evropsku politiku i ocenio je kao „veoma opasnu“.

Pomama za zlatom

A nedeljnik Štern u onlajn izdanju piše o tome da sve veći broj ljudi, u strahu zbog evrokrize, kupuje zlato i dodaje da se i tu kriju opasnosti:

„Oni koji kupuju zlato moraju da razmisle koliko im je sigurnosti potrebno. „Ulaganje u zlato je špekulativno, jer njegova cena u svakom trenutku može da padne. Zato bi oni oprezniji investitori trebalo da razmisle koliko će novca uložiti u zlato“, kaže Gabrijela Šmic iz Centrale za zaštitu potrošača u Hamburgu.

Osim toga, ko ulaže u zlato mora da razmisli u kom vidu će ga kupovati – da li će kupiti zlatnike, poluge, ulagati u neki fond ili kupiti akcije nekog rudnika zlata.

U principu, pravilo glasi: što je manja količina, to je veća razlika između kupovne i prodajne cene. Onaj ko kupuje zlatnike mora da računa da će ih platiti skuplje i zato cena zlata i nakon kupovine mora dobro da poraste da bi se nabavka isplatila. Primera radi: dodatak na cenu zlatnika koji teži desetinu unce, dakle ima tri grama, iznosi 27 procenata. Praktično, to znači da cena zlata mora da poraste 27 procenata da bi kupac , prilikom prodaje, dobio novac koji je uložio u kupovinu zlatnika. Naravno, važi i obrnuto – ukoliko cena zlata počne da pada gubitak se zbog onih dodatnih 27 odsto na cenu samo povećava“, piše „Štern“.

Priredio Nenad Briski
Odg. urednik: Jakov Leon