1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčki političari da jasno kažu šta je na kocki

10. maj 2012.

Iako nikako da formira vladu, Atina od danas ipak može da računa sa narednom tranšom kredita u visini od pet milijardi evra. Na pitanje šta će biti posle, portparol Evropske komisije Amadeu Altafaj odgovara: „Ne zna se!“

https://p.dw.com/p/14smb
Foto: dapd

Planirano je da se Grčkoj u avgustu isplati narednih 30 milijardi evra, ali to će se dogoditi samo ako se nova vlada izjasni za strukturne reforme i drastične mere štednje. Momentalno, nova grčka vlada nije ni na vidiku. U Briselu nervoza raste.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo je juče, na Dan Evrope, poslao jasno upozorenje, koje se ne odnosi samo na Grčku: „Zemlje koje dobijaju pakete pomoći, nemaju izbora ako žele da izbegnu nekontrolisani bankrot. One moraju otpočeti sa merama konsolidacije budžeta, poboljšati konkurentnost sprovođenjem strukturnih reformi i napraviti nekoliko ciljanih investicija.“

Sudbina Grčke u rukama Grka

Za druge je izlazak Grčke iz evro-zone postao moguća opcija. Nemački šef diplomatije Gido Vestervele, Grčkoj pruža mogućnost da se opredeli za jednu od opcija: „Sudbina Grčke u evro-zoni u rukama je Grka. Oni moraju da znaju koji ulog je u igri i šta ih čeka ako dogovor, koji je potpisan, jednostrano prekinu ili dovedu u pitanje.“

Zadržati evro, a odbiti kurs štednje. To ne ide, izjavio je luksemburški šef diplomatije Žan Aselborn: „Zato se grčkom narodu mora dati do znanja: ako žele da ostanu u evro-zoni, onda moraju da podržavaju partije koje takvu politiku i sprovode. U suprotnom, i ovde moram reći da mi je žao grčkog naroda, doći će trenutak kada će Grčka proigrati svoju šansu i to će za narod biti veoma, veoma bolno.“

Da li je kriva EU?

Da li Evropska unija, sa svojim drastičnim merama štednje koje zahteva od Grčke, snosi krivicu za porazan rezultat izbora u Grčkoj? Komesar za valutu Oli Ren to odbacuje i kaže da su se ekonomski problemi u Grčkoj godinama gomilali i da su se deficiti i zaduženja pojavili znatno pre nego što je Grčka počela da sprovodi mere koje je od nje tražila Unija i MMF.

Nezavisno od toga ko je kriv, a ko nije za teško stanje u Grčkoj, predsednik Evropske unije Herman van Rompej uputio je apel bogatim zemljama, poput Nemačke, da ne odustaju od solidarnosti sa ekonomski slabjima:

„Oni, koji veruju da njihova zemlja sama može da se izvuče iz krize, ne samo da neguju iluzuju već i lažu. Kada ne bi bilo Evropske unije, troškovi bi bili užasno visoki. Političari moraju jasno da kažu šta moraju da urade i šta je na kocki. A na kocki je mnogo toga“, rekao je van Rompej.

Autori: Kristof Haselbah, Brisel / Jasmina Roze
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Ministar spoljnih poslova Nemačke Gido Vestervele
Ministar spoljnih poslova Nemačke Gido VesterveleFoto: dapd