1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčka korupcija – od crkve do bolnice

12. januar 2010.

Nemačka štampa se bavi grčkom očajnom ekonomskom situacijom. Teme su i izbor Iva Josipovića za predsednika Hrvatske, politički potresi u Nemačkoj, ali i vakcine protiv svinjskog gripa i panika od snega i mraza.

https://p.dw.com/p/LRVN
EU će pomoći Grčkoj?
EU će pomoći Grčkoj?

Zidojče cajtung piše o ekonomskoj situaciji u Grčkoj:

„Pola miliona državnih službenika moraće da se pomiri sa tim da će im uskoro plate biti zamrznute, možda čak i smanjene za četiri procenta. Vlada najavljuje „šok mere štednje“ i već danima mediji slikaju 2010. godinu najcrnjim bojama. Očekuju se veći porezi na gorivo i duvan, razmišlja se o povećanju poreza na dodatnu vrednost na 20 ili 21 odsto. Sve te mere imaju samo jedan cilj – spasiti državu bankrotstva. Plan štednje već ima obim od 40 stranica i sledećih dana biće dostavljen na odobrenje EU.

Saglasnost Brisela i Centralne evropske banke u Frankfurtu više je nego neophodna, jer bez nje strane banke i investitori neće biti spremni da ulažu u Grčku. Svež novac preko je potreban i to, po mogućnosti, pod što povoljnijim uslovima, jer kamate ionako prete da uguše prezaduženu zemlju.

Prema svemu sudeći, EU će učiniti uslugu Grčkoj i posle dužeg premišljanja – odobriti plan. Uostalom, ništa drugo joj ni ne preostaje – nelikvidnost jedne članice evrozone nanela bi trajnu štetu ugledu evropske valute. Osim toga, Grci su dobre mušterije mnogih firmi sa područja EU.

A kada Papandreuov paket bude odobren u Briselu i ponovo poteku krediti, predstoji suočavanje sa surovom stvarnošću. Pri tom nema promena nabolje bez promene mentaliteta, a za tako nešto trenutno su mali izgledi.

Grci ne vide potrebu da se menjaju

Razni protesti su atinska i solunska svakodnevica
Razni protesti su atinska i solunska svakodnevicaFoto: picture-alliance / dpa

Rezultati istraživanja javnog mnjenja pokazuju da dve trećine građana Grčke smatra da nema potrebe za bilo kakvim ličnim doprinosom spasavanju državnih finansija. To ne čudi. Dovoljno je da običan državni službenik, recimo nastavnik, prošeta pirejskom lukom kako bi ustanovio da se isplati varati državu. Među milion stanovnika Pireja samo njih pet hiljada prijavilo je godišnju zaradu veću od sto hiljada evra. U luci je više lepih jahti, kao i vila sagrađenih na crno po zalivima.

Korupcija – od crkve do bolnice – po pravilu ostaje bez posledica. Kultura nekažnjivosti razara poverenje u državu kao institucije koja vodi računa o pravdi i nepravdi. Sve dok vlada ne smogne hrabrost da raščisti sa takvim pristupom, neće biti ništa ni od suštinskih promena“, piše Zidojče cajtung.

na sledećoj strani:

Josipović nije kao Tuđman ili Mesić

Pogled na kancelarku – bez iluzija

Vestervele najzad nije delio vizit-karte

Josipović nije kao Tuđman ili Mesić

Povodom izbora Iva Josipovića za predsednika Hrvatske, list Frankfurter algemajne cajtung piše:

„Kao poslanik, Josipović se intenzivno bavio borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, a ta tema bila je i u središtu njegove predizborne kampanje. Josipović nije dozvolio da ga isprovocira njegov rival koji ga je više puta lično oštro napao. Rad se mora isplatiti, a kriminalci moraju biti kažnjeni bez obzira na položaj, poručivao je Josipović. U Hrvatskoj to se ne podrazumeva samo po sebi.

Dobra promena pred ulazak Hrvatske u EU
Dobra promena pred ulazak Hrvatske u EUFoto: Goran Prokopec

Može biti da je Josipović pobedio pre svega zbog toga što su hrvatski građani želeli da spreče Bandića da dođe na čelo zemlje. To umanjuje očekivanja od Josipovića. Njegov stil značajno će se razlikovati od stila oba prethodnika – Tuđmana i Mesića. Za njegovu zemlju, koja je pred prijemom u EU, to nije minus“, piše list Frankfurter algemajne cajtung.

Pogled na kancelarku – bez iluzija

Koalicija Liberala i dve hrišćanske stranke za sada ne daje rezultate
Koalicija Liberala i dve hrišćanske stranke za sada ne daje rezultateFoto: AP

List Noje Rur cajtung/Noje Rajn cajtung komentariše situaciju u koaliciji u Berlinu:

„Tokom poslednjih godina stranke Unije izgubile su podršku. Više ni u jednoj saveznoj zemlji nisu same na vlasti i strahuju za svoj položaj velikih narodnih stranaka. Za to nije kriva samo Angela Merkel. Ali, razumljivo je da se u strankama trezvenije nego ikada i bez iluzija gleda na kancelarku. Sada je trenutak za bespoštednu analizu. Ko će ako ne predsedništvo CDU napraviti tu analizu? Opsednuta željom za vlašću, Merkelova se borila za glasove i zaboravljajući na vlast sklopila (koalicioni) sporazum sa liberalima. Pogrešan start vlade opravdava zahteve za novim početkom“.

Vestervele najzad nije delio vizit-karte

List Zidojče cajtung komentariše posetu Gida Vestervelea Jemenu:

„Nemački ministar spoljnih poslova bio je u nizu prestonica, ali stiče se utisak da je tamo uglavnom delio vizit-karte i ćaskao sa kolegama. Prilikom sadašnje posete Sani, glavnom gradu Jemena, prvi put se operativno bavio spoljnom politikom. Zapad po svaku cenu nastoji da spreči da Jemen postane još jedna od propalih država, ali zahteva i da Sana sama preduzme efikasne mere protiv islamista u zemlji. Vestervele je tu poruku preneo jemenskim vlastima. To ne zvuči spektakularno, ali takvim misijama u spoljnoj politici se stiče poštovanje i uticaj“.

na sledećoj strani:

Zašto je podignuta panika oko svinjskog gripa!?

Mraz i sneg – pa to je zimi normalno!

Zašto je podignuta panika oko svinjskog gripa!?

List Vestfalen-blat bavi se svinjskim gripom i piše:

„Pometnja ne može biti veća – sa jedne strane, epidemiolozi upozoravaju na eventualni drugi i treći talas svinjskog gripa, a sa druge, savezne zemlje pregovaraju sa proizvođačima o smanjenju isporuke vakcina sa 50 na 25 miliona doza. Savet Evrope planira čak istragu o tome zašto je u Nemačkoj i drugim zemljama planirana masovna vakcinacija. Činjenica je da je novi grip blag, da se samo mali broj ljudi vakciniše i da se gotovo niko ne uzbuđuje zbog eventualnog širenja bolesti.

Kinezi se vakcinišu i na poslu; u Zapadnoj Evropi narod ne hrli na vakcinaciju
Kinezi se vakcinišu i na poslu; u Zapadnoj Evropi narod ne hrli na vakcinacijuFoto: AP

Nesporno je da se grip proširio svetom. Međutim, to ne bi smeo biti jedini kriterijum da se proglasi pandemija – svakako da je od značaja i koliko je ozbiljna bolest. Poručujući vakcinu savezne zemlje su polazile od toga da će svako morati dva puta da se vakciniše – posle se ispostavilo da je dovoljno jedanput. Na pitanje: zašto – nema odgovora.

Tu se postavljaju neka pitanja – na primer: da li su kriterijumi za proglašavanje pandemije zaista pravi? Zašto je tako dugo vladala nesigurnost kada je reč o efikasnosti vakcine? Da li je bilo na mestu upozorenje da je ugroženo zdravlje naroda? Još je mnogo otvorenih pitanja i ministar zdravlja Resler odgovor na njih ne bi trebalo da prepusti samo EU“, piše list Vestfalen blat.

Mraz i sneg – pa to je zimi normalno!

Mnogi se iščuđuju snegu u januaru
Mnogi se iščuđuju snegu u januaruFoto: AP

Najzad Berliner morgenpost se bavi vremenskim prilikama, bolje reći neprilikama:

„Začuđuje sa koliko histerije se reaguje na ono što nije neuobičajeno u ovo doba godine. Mnogi su kratkog pamćenja – i pre godinu dana vladale su sibirske hladnoće u Nemačkoj, 2006. nedeljama mraz nije popuštao, deset godina ranije u Berlinu je zabeležena rekordno niska temperatura od minus 19 stepeni.

U međuvremenu mnogi su zaboravili da na ovoj geografskoj širini i dalje postoje zime koje zaslužuju to ime. Zbog zastrašujućih priča o otopljavanju mnogi vozači u Berlinu zaboravili su da se sneg na ulicama ne topi kao buter na tostu. Zima – to moramo ponovo da naučimo i uplaniramo – podrazumeva mraz i sneg“, piše Berliner morgenpost.

priredio: Nenad Briski

odg. urednik: Nemanja Rujević