1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Google, Yahoo, Wikipedia - nastavak priče

Jakovljevic, Nebojsa5. februar 2008.

Većina Online pretraživača je tako koncipirano da od relativno povoljnih reklamni usluga na svojim stranicama mogu ne samo finansijski da prežive već i da računaju na "pristojnu" zaradu.

https://p.dw.com/p/D0or
Foto: AP

Oni snalažljiviji i inovativniji u samom su vrhu najuspešnijih poslovnih projekata, kao što je slučaj sa Google-om.

Profesor za informatička istraživanja na Višoj školi za primenjenu nauku u Hamburgu, Dirk Levandovski pojašnjava: "Većina velikih internet pretraživača ima gotovo isti poslovni model. Dakle tu su oglasni prostori koji se najčešće nalaze u gornjem delu iznad rezultata pretrage ili u desnom delu stranice. Marketinški koncent je u ovoj branši kompleksniji, uspešniji i prilagodljivji. To konkretno znači da će ih korisnik uvek neizbežno primetiti. Drugo reklamna poruka je uvek prilagodjena pretrazi. Dakle, upravo zavisno od toga šta se kao parametar za pretragu naveli, nije isključeno da će Vas upravo reklama sa desne strane odvesti tamo gde ste i želeli. Do na primer odredjene online prodavnice ili proizvoda."

Iznad svih je - Google!

Primer izuzetno uspešnog koncepta u ovoj branši čija je vrednost akcija na berzi iznad svih - je Google. Naravno da ima i drugih dobrih online pretraživača, ali nijedan nije ostvari toliko veliki uspeh na prilično jednostavnom konceptu koji je i dalje za korisnike potpuno besplatan.

Polje na kojem nažalosti i Google još uvek gubi je borba protiv Spaminga, čak i prilikom pretrage. Ako u kao pojam u pretrazi unesete na primer reč Golf, možete li uopšte pretpostaviti koliko relevantnih stranica bi Vam online pretraživač mogao ponuditi. Naravno da je pojam suviše obiman, ali medju ponudjenim stranicama biće daleko više onih reklamnih, neupotrebljivih. Zašto?

Borba protiv SPAM-a

Algoritam u pretrazi na koji se svi webportali ovog tipa oslanjaju su takvim situacijama preopterećeni, pa je na korisniku da pronadjeno prilagodi svojim pretragama. Upravo tu nastupa odnedavno popularni Web 2.0."Kod Wikipedije i sličnih webportala postoji mogućnost da bez mnogo truda obavite pretragu i kao korisnik iste ocenite da li je ona bila uspešna i da li su pronadjene stranice bile upotrebljive. To znatno umanjuje dominaciju Spam stranica u pretrazi, a istu čini bržom, jednostavnijom i korisnijom."

Feedback je dakle svojevrsni model zaštite u oblasti internet pretraživanja. Doduše isto tako podložan manipulaciji, ali dobra zaštita protiv od onih isprogramiranih Spaming sajtova. Osnivači "Wikia" pretrage se na ovu formulu prilično oslanjaju. Feedback doduše neće imati presudnu ulogu prilikom pretrage ali algoritam će svakako i mišljenje korisnika o ishodu pretrage uzimati u obzir. Džimi Vels, prvi čovel Wikipedia smatra da će to prilično pomoći u borbi protiv spaminga. Kada je o formuli Web 2.0 reč, Wikipedia tim, "nažalost" najavljuje uvodjenje reklama, ali usluge će i dalje ostati besplatne.