1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Godisnjica Dejtonskog sporazuma

Fabijan Smit21. novembar 2005.

U Dejtonu je 21 novembra 1995 godine potpisan sporazum koji je okoncao rat u Bosni i Hercegovini.

https://p.dw.com/p/B8T4
Dejton, 1995
Dejton, 1995Foto: AP

Sporazum iz Dejtona je bio dobar zato što je označio kraj patnji - opsade Sarajeva i gladovanja gradjana. Sporazum je omogućio povratak izbeglica, slobodne izbore, stvaranje demokratskih institucija i privredni oporavak. Dejton je bio dobar i zbog toga što je Nato dobio ovlašćenje da obezbedjuje poštovanje sporazuma čak i uz primenu sile. Mir omogućen dejtonskim sporazumom je omogućio i otvaranje medjunacionalnog i verskog dijaloga. Dejtonski sporazum je stvorio i pretpostavke za prevladavanje prošlosti, pre svega omogućivši identifikaciju žrtava masovnih ubistava i rata i pristup haškog suda mestima zločina.

Ali sporazum nije bio pravedan, jer su stvorene osnove za nedosledan mir. U Bosni i Hercegovini nije - kao u Nemačkoj posle Drugog svetskog rata - došlo do procesa denacifikacije. To je bio pokušaj da se zdanje demokartije podigne na močvari nacionalne mržnje. Dejtonskim sporazumom su nagradjeni oni koji su vodili rat. Priznata je Republika srpska kao entitet sa vlastitom državnošću. Republika, koja je uspostavljena na proterivanju i masovnim ubistvima.

Dejtonski sporazum je postavio osnove da se parlament i vlada biraju na osnovu nacionalnih kvota. Omogućio je podelu po verskoj i nacionalnoj osnovi u školama. U Bosni i Hercegovini su i danas na vlasti nacionalističke partije koje su medjusobno ratovale.

Medjutim, pre svega, Dejtonski sporazum je podario neefikasnu administrativnu strukturu. Bosna i Hercegovina ima dva entiteta, deset kantona, jedan distrikt i zbog takve strukture - centralnu vladu, plus 14 paralmenata i vlada za samo četiri miliona gradjana. Ustavni poredak Bosne i Hercegovine nije rezultat samopredeljenja. On je potpisan u Dejtonu od strane stranih političara, srpskog i hrvatskog predsednika Sloodana Miloševića i Franje Tudjamana i bosanskog predsednika Alije Izetbegovića.

Došlo je vreme da Bosna i Hercegovina donese vlastiti ustav koji će otvoriti put u Evropu i kojim će se prevazići nacionalne podele. Evropa i SAD su spremne da u tome pomognu Bosni i Hercegovini. Sada je na gradjanima da vide šansu i i učine taj korak.