Gastarbajteri i recesija u Nemačkoj
12. decembar 2008.Nemačkom se širi talas otkaza. Sve više preduzeća otpušta radnike – bilo pozajmljene ili vlastite. Stručnjaci strahuju da je to tek početak. Zbog ekonomske krize broj nezaposlenih će, prema nekim procenama, dogodine narasti za oko 700.000, možda i više.
Nema razloga za paniku
Na udaru će se najpre naći oni bez ikakve kvalifikacije ili tek s nižom stručnom spremom. Njih je nakon što prođe recesija najlakše opet regrutovati na tržištu rada. Gastarbajteri s područja bivše Jugoslavije tradicionalno obavljaju upravo takve, loše plaćene poslove.
Pa ipak, razloga za paniku među dijasporom nema, smatra Kristijan Dreger, šef Odseka za makroekonomiju i prognoze berlinskog Instituta za privredna istraživanja: "Naročito među niže kvalifikovanim radnicima u industriji, istina, valja računati s otkazima. No, istovremeno će usled pada inflacije i rasta potrošnje u trgovini i uslužnim delatnostima biti otvorena nova radna mesta."
Preraspodela rada
Drugim rečima, u sektoru malih primanja i zvanja s nižom stručnom spremom brojčano neće doći do gubitka nego do preraspodele rada.
Na kadrovsku politiku bi povoljno mogla uticati i činjenica da su nemačka preduzeća nakon višegodišnjeg razdoblja konsolidacije i reformi dovoljno zdrava da bi prebrodila krizu. Mnoge firme, uprkos nepovoljnim privrednim kretanjima ne pomišljaju na otkaze. To se posebno odnosi na radnike s najvišom stručnom spremom u deficitarnim zvanjima poput informatičara ili inženjera.
"Ako bi sada otpustili stručnjake, kasnije bi imali problema s nalaženjem novih visoko kvalifikovanih kadrova. Mislim da vrhunski obučeni radnici, kojih u Nemačkoj ionako nedostaje, u trenutnoj konjunkturnoj situaciji mogu biti sigurni", zaključuje Dreger.