1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Federalna struktura Kosova kao moguće rešenje

Verica Spasovska1. april 2008.

Kosovo je dobilo nezavisnost, ali, kao nerešivo nameće se pitanje podeljenih sredina, kakva je, na primer, Kosovska Mitrovica. Nemački političar, socijaldemokrata Valter Kolbov, u intervju za DW iznosi svoje mišljenje.

https://p.dw.com/p/DYRH
"Evropska perspektiva - najbolje rešenje i za Kosovo i za Srbiju"Foto: AP GraphicsBank/DW

"EU je, kada se radi o tom pitanju, već u dilemi, jer ona, s jedne strane, ne može da revidira već donete odluke, a da ne izgubi obraz; zato je to teško. S druge strane, nazire se jedan trajni sukob, koji bi mogao da napravi velike probleme vladi Kosova. Po mom mišljenju, bilo bi moguće uspostaviti federalnu strukturu Kosova, što znači da Srbi ne bi imali samo individualna prava, već bi dobili i izvesnu teritorijalnu samostalnost. Veliko je pitanje da li će to obe strane prihvatiti. Evropska perspektiva je najbolje rešenje i za Kosovu i za Srbiju. Jer Evropa postaje sve više Evropa bez granica i upravo to bi mogla biti perspektiva i za Kosovo i za Srbiju", kaže Kolbov.

Osnažene separatističke težnje u BiH

Bosna i Hercegovina nije ostala pošteđena tragova kosovske krize. Po proglašenju nezavisnosti Kosova, osnažene su ambicije za otcepljenje Republike Srpske. To je još jedan dokaz da su politički temelji uređenja države BiH prevazidjeni i da ih hitno treba menjati, smatra Valter Kolbov, socijaldemokrata, inače član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga.

"Mislim da su i bez razvoja prilika na Kosovu centrifugalne sile u Republici Srpskoj oduvek bile vrlo izražene. Dodik i ostali političari su u više navrata iz takvih pretnji crpeli politički kapital. Taj trend je time samo još više pojačan", ocenjuje Klobov, bivši državni sekretar u nemačkom Ministarstvu obrane, danas potpredsednik poslaničkog kluba Socijaldemokrata u Bundestagu.

Kosovo nije poseban slučaj

Time su potvrđene i bojazni da Kosovo ipak nije poseban slučaj i da bi taj primer mogao imati dalekosežni uticaj na slična krizna područja u svetu. To je ujedno i još jedan dokaz da međunarodna zajednica mora da pojača svoj angažman u Bosni i Hercegovini i da je došlo krajnje vreme za korenite promene u Dejtonskom političkom temelju odnosno njegovom uredjenju.

"To znači da bi trebalo sprovesti reviziju sporazuma kako bi se na temelju stvarnog stanja, kakvo je u međuvremenu zavladalo, izradili novi sporazumi", poručuje Kolbov. U prvom redu to je izazov za EU i njenu spoljnu politiku koja nakon velikih propusta i grešaka za vreme rata u Bosni i Hercegovini sada ima priliku da dokaže "da Evropu gradi kao prostor mira i ekonomskog prosperiteta uz ostvarenje pretpostavki o multietničkoj zajednici u skladu sa našim sistemom vrednosti."