1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Falsifikatima do podobnih sudija?

21. maj 2010.

Kontroverze oko srpske reforme pravosuđa su zainteresovale i Evropsku komisiju (EK). Pravosuđe je veoma važan momenat za evropske integracije Srbije, poručeno je iz Brisela, i zato delegacija EK stiže 27. maja u Beograd.

https://p.dw.com/p/NTUd
Evropska komisija traži od Beograda da se ispravi sve greške u procesu reforme pravosuđaFoto: DW

Odgovarajući na primedbe, koje su stigle od stručnih sudijskih udruženja iz Srbije, Evropska komisija je od srpskih vlasti zatražila da se isprave sve greške i uočeni nedostaci u procesu reforme pravosuđa. To se, između ostalog, odnosilo na činjenicu da su neizabrane sudije dobile tipska obrazloženja, bez konkretnih razloga, u kojima ne postoji nikakva pouka o pravnom leku. Srpske vlasti su tim povodom navele da nije reč ni o kakvom ispravljanju grešaka, već o zajedničkom radu na reformi pravosuđa.

Vlasti umanjuju problem

Justizpalast Belgrad
Palata pravde u BeograduFoto: DW

Srpske vlasti, tačnije Ministarstvo pravde i Visoki savet sudstva, evropske primedbe su pokušali da predstave kao proceduralne probleme. Oni sada kažu da će poslati precizna i individualna obrazloženja neizabranim sudijama, i tako otkloniti sve primedbe. Međutim, bivši predsednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić za Dojče vele kaže da sudske vlasti pokušavaju da umanje veličinu problema, i štetu koja je načinjena reformi pravosuđa. Ne može se stoga govoriti o proceduralnim nego o suštinskim greškama u izboru kadrova, kaže Vučetić:

„Jednostavno su na pogrešan način primenjeni kriterijumi pri izboru sudija, tako da je došlo do izbora nekih sudija koji nisu podobni i dostojni da budu sudije. Ali, još je veći broj onih sudija koji nisu izabrani, a spadaju u natprosečno kvalitetne sudije. Za mnoge od njih su rezultati njihovog rada, koji se nalaze u personalnim kartonima, falsifikovani. To pokazuju žalbe Ustavnom sudu“, kaže predsednik Ustavnog suda.

U nastavku:

Proveriti novoizabrane sudije

Tražimo jasne i javne postupke

Symbolbild Gericht Prozeß Gerichtsakten
Visoki savet sudstva možda će morati da promeni stotine svojih odlukaFoto: picture-alliance/dpa

Od oko 2.500 sudija, na sudijsku funkciju nije ponovo izabrano oko 850 sudija. Omer Hadžiomerović, zamenik predsednika Društva sudija Srbije, za Dojče vele kaže da je specifičnost njihovog problema u tome što su oni činom neizbora prestali da budu sudije, zbog čega su se i obratili Ustavnom sudu.

„I naše mišljenje je da bi Visoki savet sudstva trebalo, ukoliko dođe do ponavljanja ovog postupka za sve, ili za neke od sudija koji nisu izabrani, da promeni ova pravila. I time bi zapravo otklonili ove primedbe koje su stavljene: dakle, da obezbedi da postupak bude kontardiktoran, dakle da sudije mogu da se izjasne, da bude javan, u onoj meri u kojoj je to moguće, da svi znamo. Kao i da kriterijumi, odnosno merila, budu potpuno jasni, kako bismo mogli da znamo šta je minimum a šta nije, i šta je nešto zbog čega je neko izabran ili nije“, kaže Hadžiomerović.

Proveriti novoizabrane sudije

Odluke Ustavnog suda o potrebi preciznog obrazloženja mogu značiti da će Visoki savet sudstva morati da promeni stotine svojih odluka, smatra Slobodan Vučetić, i na taj način vrati pojedine sudije u sudove.

„Ako bi to bilo urađeno onda bi veliki deo nepravilnosti bio otklonjen. Ali, to ne bi bilo sve. Na žalost, to bi zahtevalo da se preispita i izbor brojnih sudija koji su izabrani za sudije a toga nisu bili dostojni. Ako i taj drugi deo posla ne bude urađen, na osnovu provere u Visokom savetu sudstva, ako ne i ponovne procedure, to će biti nedovoljno kvalitetna ispravka tih grubih nepravilnosti“, kaže Vučetić.

Omer Hadžiomerović se nada da će otklanjanjem primedbi EU biti donekle otklonjen i snažan utisak javnosti da je reforma pravosuđa zapravo bila partijska čistka. Ukoliko kao u ovom slučaju imate postupak koji nije javan i po strogim pravilima, onda su uvek moguća različita tumačenja, pa i ta da iza svega stoji politički uticaj, ocenjuje Hadžiomerović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Ivan Đerković