1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropska partnerstva – Zapadni Balkan

ISAC/dw

Težnja da se omogući integracija Zapadnog Balkana u strukture Evropske unije, definisanjem jedinstvene političke strategije ostvarena je implementacijom Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP) .

https://p.dw.com/p/GD0Q
Solana na Samitu EU u Solunu 2003.
Solana na Samitu EU u Solunu 2003.Foto: AP

PSP-om je definisan sveobuhvatni politički okvir namenjen za proces integracije država ovog regiona u strukture EU. Poučena iskustvom proširenja 2004. godine, EU nastoji da omogući državama Zapadnog Balkana da preko PSP-a kao i pomoću svih instrumenata koji su uvedeni u okviru ovog procesa obezbedi njihovu ciljnu i efikasnu integraciju. Na ovaj način se omogućava državama Zapadnog Balkana da, prolazeći kroz sve faze ovog složenog procesa, budu u potpunosti pripremljene za eventualno članstvo.

Kako je razvoj ovakve politike umnogome inspirisan razvojem politike proširenja prema državama CIE, tako je i do uvođenja pojedinih instrumenata PSP-a došlo na osnovu pozitivnog iskustva istih u okviru prethodnog proširenja.

Evropska partnerstva – pozitivno iskustvo proširenja 2004.godine

Samit EU u Solunu
Samit EU u SolunuFoto: AP

Naime, na Evropskom savetu održanom u Solunu 19. i 20. juna 2003. godine u potpunosti su podržane evropske perspektive država Zapadnog Balkana i istaknuto je da će one postati sastavni deo EU onda kada ispune kriterijume iz Kopenhagena (1993. godine). U tom cilju potrebno je osigurati da progres koje su države ostvarile na putu ka evropskoj integraciji bude bespovratan i postane temelj za sve buduće aktivnosti usmerene u pravcu progresivnog kretanja ovih država ka članstvu u EU.

Unapređenje Procesa stabilizacije i Pridruživanja

Na ovom samitu usvojena su dva dokumenta značajna za intenziviranje Procesa stabilizacije i pridruživanja, a to su: „Agenda iz Soluna za Zapadni Balkan: kretanje ka evropskoj integraciji“ i Deklaracija iz Soluna „EU – Zapadni Balkan samit“. U okviru Agende istaknuti su načini i sredstva intenziviranja PSP-a, uključujući nacrt za Evropska partnerstva, a Deklaracijom su se učesnice samita EU – Zapadni Balkan (predsednici država ili vlada Albanije, BiH, Hrvatske, BJR Makedonije, Srbije i Crne Gore s jedne strane i država članica EU i predsednika Evropske komisije sa druge strane), između ostalog, sporazumele da Agenda predstavlja novi važan korak u odnosu EU i država Zapadnog Balkana, kao i da se njen sadržaj smatra njihovom zajedničkom agendom na čiju su se implementaciju obavezale.

Takođe, u okviru komunikacije Komisije, Saveta i Evropskog parlamenta na temu Zapadni Balkan i evropske integracije 2003. godine ukazano je na potrebu uvođenja Evropskog partnerstva kao novog instrumenta kojim će se PSP intenzivirati.

Tom prilikom istaknuto je da pomoć i obaveze EU prema državama Zapadnog Balkana treba da budu u saglasnosti sa obavezama njihovih vlada pre svega u sprovođenju neophodnih reformi, u uspostavljanju administrativnog kapaciteta i međusobne saradnje, a kao najveći izazov za države ovog regiona ostaje izgradnja funkcionalne države sposobne da odgovori na potrebe svojih građana, da uspostavi regionalnu saradnju kao i unapređeniju saradnju sa Evropskom unijom. Uspostavljanje Evropskih partnerstava treba da pomogne države Zapadnog Balkana u njihovim naporima u pravcu „približavanja“ EU.

Sadržina Evropskih partnerstava

Đelić, Tadić, Ren
Đelić, Tadić, RenFoto: AP

U tom cilju predviđeno je da se Partnerstva definišu za svaku državu posebno, a njihova sadržina zavisi od ostvarenog napretka svake države u pravcu evropskih integracija pa samim tim i njenih specifičnih potreba.

U Partnerstvima su definisani kratkoročni i srednjoročni prioriteti sprovođenja reformi u različitim oblastima koje države treba da zadovolje u utvrđenom periodu.

Zadovoljavanje prioriteta predstavlja merilo uspešnosti u sprovođenju reformi svake države, a takođe i vodič za dobijanje finansijske pomoći u okviru CARDS programa.

Prioritete u Partnerstvima za svaku državu utvrđuje Komisija u okviru Godišnjih izveštaja, uzimajući u obzir kriterijume za pristupanje (Kopenhagen 1993.) kao i političke kriterijume uspostavljene 1997. godine. Prioriteti će biti izrađeni prateći zaključke neformalnih sastanaka sa dotičnim državama, a potom će Komisija predstaviti predlog Savetu koji odobrava svako Partnerstvo kvalifikovanom većinom.

Političkim kriterijumima, koje je za države jugoistočne Evrope (Zapadni Balkan) EU definisala 1997. godine, uslovljava se unapređenje odnosa država ovog regiona i Evropske unije.