1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

RUBRIKE

Evropska energetska politika

Kriza se dogodila kao poručena – samo nekoliko dana pre današnjeg predstavljanja akcionog plana za zajedničku energetsku politiku koja uključuje i veću zaštitu klime i životne sredine, Moskva je zatvorila naftovod za Belorusiju – najvažnijoj tranzitnoj zemlji kroz koju prolazi naftovod koji je za nekliko zemalja članica od velikog značaja...

Hoće li doći do većeg korišćenja atomske energije?

Hoće li doći do većeg korišćenja atomske energije?

Time je kao i u prijeporu oko plina između Rusije i Ukrajine početkom prošle godine ponovno postalo jasno koliko je Europska unija ovisna o nepredvidivoj Rusiji.

Europska unija je još daleko od potpuno otvorenog energetskog tržišta premda Europska komisija već godinama traži više konkurentnosti na tom području. A više konkurentnosti za potrošače bi značilo niže cijene za struju i plin a ujedno i sigurniju opskrbu. Međutim, na tržištima u zemljama članicama i dalje vladaju nacionalne kompanije, a za druge ponuđače često puta ne vrijede jednaki uvjeti. Upravo zbog toga, samo prije mjesec dana Europska komisija je zaprijetila da će protiv nekoliko članica pokrenuti sudski postupak pred Europskim sudom.

Podjela između struje i mreže

Predsjednik Europske komisije Barroso danas će osobno povećati pritisak. On ne želi ukinuti moć velikih kompanija već se samo pobrinuti za više konkurentnosti

Možda najspornija točka strategije je mreža električne energije, dakle električni dalekovodi za koje se u prijedlogu traži da oni ostanu u rukama neovisnih poduzeća a ne u rukama podzeća koja proizvode električnu energiju, dakle elektrana. Do sada dalekovodi se nalaze čvrsto u rukama nacionalnih poduzeća koja proizvode električnu energiju, a to otežava i remeti konkuretnost.

Ipak kancelarka Merkel je izjavila vrlo jasno: «Podržavam u svakom slučaju namjeru, a kako će ona izgledati to ćemo vidjeti na sastanku Europskog vijeća, dakle podržavam namjeru da postignemo maksimalnu tranparentnosti između proizvodnje i dovoda energije, jer dalekovodi su ona veličina koja potiče konkurentnost».

Otpor prije svega iz Njemačke i Francuske

Za podjelu vlasništva nad električnom mrežom Komisija namjerava predstaviti dva prijedloga, no koliko će s time biti uspješna, još je nejasno, jer kao što se očekivalo, formira se protivljenje. Prije svega iz Njemačke koja sa svoja velika četiri giganta poput E.On-a, RWE-a ili EnBW-a. Ne samo Nijemci strahuju od velikog gubitka prometa i dobiti ako b morali predati kontrolu nad mrežom električne energije. Planovima Komisije protive se i Francuzi.

Alternativna ali i atomska energija

Vrlo ambiciozne ciljeve Komisija ima kada je riječ o zaštiti okoliša. To je tema koju je i njemačko Predsjedništvo definiralo kao jedna od svojih prioriteta. Ispušni plinovi u Europskoj uniji do 2050. godine trebali bi se prepoloviti, stoji u nacrtu Komisijine strategije. Udio obnovljive energije – dakle vjetra,vode i sunčane energije kao i biomase do 2020. godine trebao bi porasti na jednu petinu. Pri tome bi trebala pomoći i nuklearna energija jer ona gotovo ne ispušta štetne plinove, pa se stoga ne može samo tako od nje odustati, stoji među ostalimu Komisijinom akcijskom planu.

Strah od narušavanja ekonomskog rasta

Očekuju se protivljena i kada je riječ o zaštiti okoliša, prije svega kada se od zemalja članica Europske unije traže konkretne mjere štednje. Europska komisija spori upravo protiv Njemačke o tome za koliko bi njemačka industrija trebala smanjiti udio štetnih plinova. Nijemci strahuju da bi vrlo oštre direktive Europske unije mogli narušiti upravo započeto oporavljanje njemačke ekonomije i umanjiti gospodarski rast.

Što će na kraju zaista ostati od Komisijinih prijedloga to ćemo znati najkasnije za dva mjeseca kada se u Bruxellesu održava proljetni sastanakna vrhu šefova država i vlada 27 zemalja članica Europske unije. Na tom sastanku energetska politka nalazi se na samom vrhu.

Alen Legović