1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropi dojadilo francusko šikaniranje Roma

2. septembar 2010.

Nemačka štampa danas komentariše odluku Evropske komisije da osudi francusku politiku prema Romima. Teme su i američko povlačenje iz Iraka i početak novih direktnih pregovora Palestinaca i Izraelaca.

https://p.dw.com/p/P2I3
Jedan Rom iz Francuske po deportaciji u Rumuniju
Jedan Rom iz Francuske po deportaciji u RumunijuFoto: picture-alliance/dpa

Evropska komisija osudila je proterivanje Roma iz Francuske i pozvala Pariz da se pridržava evropskih zakona. Tim povodom list Zidojče cajtung piše: „Neuobičajeno jasno Evropska komisija je saopštila da deportacija Roma od strane francuske vlade nije u skladu sa zakonima. Očigledno je briselskim službenicima ponestalo strpljenja i diplomatije, jer im je dozlogrdila arogancija sa kojom su Francuzi proterivanje proglasili nacionalnim pravom i zaobišli Brisel. Već godinama Evropska komisija nastoji da privoli 27 članica da vode jedinstvenu politiku useljavanja, ali malo ko za to mari. Mnoge zemlje čak ne koriste novac za integraciju koji je Evropska komisija stavila na raspolaganje.

Sada je komesarka za pravosuđe Vivijana Reding napokon jasno rekla da Pariz ide pogrešnim putem. Protivno je zakonu uklanjati cela naselja i deportovati Rome koji žive u njima. Svaki građanin EU, uključujući i Rome, ima pravo da individualno bude saslušan. Ponižavajuće je ljudima koji žive u siromaštvu gurnuti u ruke nekoliko stotina evra i saopštiti kako su dobrovoljno odlučili da odu. Istovremeno, ostaju nepotrošeni milioni evra koje je Komisija izdvojila za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i zapošljavanje.

Ovakva naselja sa oboda Pariza su listom porušena
Ovakva naselja sa oboda Pariza su listom porušenaFoto: AP

Ima razloga da se sumnja da će „task fors Roma“, koje namerava sada da osnuje Redingova, rešiti problem deportovanih. Ali, imajući u vidu način na koji mnoge vlade postupaju prema putujućim Romima, nešto više kontrole Brisela ne bi škodilo“, piše Zidojče cajtung.

Na sledećoj strani:

Ceo svet sada gleda u Bliski istok

Tek će se videti šta je urađeno u Iraku

Povodom završetka američkih vojnih operacija u Iraku i govora predsednika Baraka Obame list Frankfurter algemajne cajtung piše: „Predsednik Obama je održao predizborno obećanje – u Iraku ostaje 50 hiljada američkih vojnika koji će još godinu dana obučavati lokalne snage bezbednosti i pomagati im u borbi protiv terorizma. Činjenica da je to potrebno i posle sedmogodišnjeg angažovanja jedan je od rezultata misije.

50.000 vojnika ostaje u Iraku
50.000 vojnika ostaje u IrakuFoto: AP

Obama, koji je u predizbornoj kampanji oštro osuđivao rat u Iraku kao „pogrešan“ – za razliku od Avganistana – pokušao je u govoru da bude pomirljiv i odao je priznanje prethodniku Džordžu Bušu za patriotizam i pohvalno je govorio o armiji koja je platila danak u krvi u Iraku. Ali, nije bilo moguće prečuti podtekst poruke: bilo bi bolje da su hiljade milijardi uloženih u irački rat potrošene kod kuće i intervencija je jedan od razloga za ogroman budžetski deficit. Sada je najvažniji zadatak ponovo pokrenuti američku privredu.

O razlozima za rat i njegovim rezultatima još dugo će se raspravljati – ako ne među političarima, sigurno među istoričarima i politikolozima. Irak je oslobođen surovog diktatora, ali teško bi se moglo reći da demokratija donesena spolja dobro funkcioniše. Jedan od dokaza je i višemesečno natezanje oko sastava nove vlade. I dalje nije rešeno ključno pitanje – kako će se deliti prihodi od nafte između pojedinih delova zemlje, a time i raznih verskih i nacionalnih grupa. Već uoči američkog povlačenja naglo je porastao broj napada. Ali, na kraju svaki narod mora sam da odlučuje o sopstvenoj političkoj sudbini, to je Obama poručio i Avganistancima. To je, uprkos svoj ljubaznosti, oproštaj od jedne velike iluzije iz Bušove ere“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Svima treba uspeh

Povodom početka direktnih mirovnih pregovora Palestinaca i Izraela u Vašingtonu list Vestdojče cajtung piše: „Izgledi na uspeh su veći nego ikada, jer je svim učesnicima potreban uspeh. U Izraelu je sve veća želja da se sklopi mir sa Palestincima – sve više građana umorno je, jer šest decenija od osnivanja zemlje ne prestaju sukobi sa Arapima. Na tome ne menjaju ništa ni pokušaji ortodoksnih kolonista da pretnjom da će graditi nova naselja na Zapadnoj obali miniraju mirovne pregovore.

Netanjahu, Obama i Abas
Netanjahu, Obama i AbasFoto: AP

Palestinskom predsedniku Mahmudu Abasu potreban je mir sa Izraelom, jer nastavak sukoba samo jača radikalni pokret Hamas i umanjuje nade u uspostavljanje palestinske države. A i američkom predsedniku Baraku Obami hitno je potreban spoljnopolitički uspeh. U predizbornoj kampanji obećano i sada ostvareno povlačenje iz Iraka u svetu nije doživljeno kao uspešan kraj jedne misije. A u Avganistanu Obama nije odmakao ni korak dalje od prethodnika.

Ali, mir je moguć samo ako svi učesnici u pregovorima naprave ustupke. Izrael mora da prihvati da Palestinci odavno imaju pravo na državu. Radikalni islamisti iz Hamasa, makar pod američkim pritiskom, moraju biti integrisani kao politička snaga, a Fatah će morati sa njima da podeli vlast i uticaj. Najviše je sporova oko Jerusalima na koji obe strane polažu pravo kao na glavni grad. Ali, ni zbog toga pregovori ne bi smeli da propadnu. Alternativa je, naime, nastavak rata i terora. I u Izraelu, i na palestinskim teritorijama“, upozorava list Vestdojče cajtung.

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević