1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropa najzad dobila novu „Vladu“!

9. februar 2010.

Evropski parlament je sa 488 glasova za, 237 glasova protiv i 72 uzdržana odobrio novi saziv Evropske komisije. Komisija, na čijem je čelu Žose Manuel Barozo, izglasana pošto su parlamentarci dobili veća ovlašćenja.

https://p.dw.com/p/Lx7J
Posle mnogo peripetija, Batozova komisija dobila mandat od Parlamenta
Posle mnogo peripetija, Barozova komisija dobila mandat od ParlamentaFoto: AP

Posle višemesečnog odlaganja, prvo zbog „bitke“ oko stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, a kasnije i „odmeravanja snaga“ kako između evropskih institucija, tako i među samim političkim grupama u okviru Evropskog parlamenta, EU dobila je svoju novu Komisiju. Osnovni cilj ove institucije koja je nadležna za predlaganje zakona u okviru EU, kao i nadgledanje njihovog sprovođenja među zemljama članicama, u narednih pet godina mandata biće izlazak iz ekonomske krize, borba za zaštitu klime, unapređenje sloboda i bezbednosti građana Evrope, kao i jačanje pozicije Evrope u svetu.

Istakavši da jaka EU podrazumeva i jake evropske institucije, predsednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo je izjavio: „Naša Unija zasnovana je na vrednostima kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava. Danas je otvoreno novo poglavlje evropske istorije. Na nama je da zajedno radimo kako bi ostvarili uspeh za sve naše građane“.

Novi saziv Evropske komisije čini 27 komesara – iz svake zemlje članice po jedan. Među njima je 13 konzervativaca, 8 liberala i 6 socijalista.

Svako ima svoju „matematiku“

Najveća politička grupa u EP, konzervativna Evropska narodna partija, iz čijih redova dolazi i sam predsednik Evropske komisije Barozo, odmah je dala podršku novom sazivu Komisije. Druge dve po veličini grupe, Socijalisti i demokrate, i Liberal-demokrate bili su kritičniji, ali ipak podržali novu Komisiju.

Martin Šulc, koji se nalazi na čelu Socijalista i demokrata, zahtevao je jačanje saradnje između Evropske komisije i Evropskog parlamenta, ali i nezavisniju Komisiju: „Imamo 27 čelnika zemalja članica EU koji misle da je Evropska komisija njihova produžena ruka. Ono što nam je zapravo potrebno jeste saradnja sa Komisijom koja je predana socijalnom i ekonomskom progresu“.

Liberali su takođe poručili novoj Evropskoj komisiji da se manje oslanja na zahteve zemalja članica i da izađe sa sopstvenim idejama. Oni su postavili i tri uslova koje bi, prema njihovim mišljenju, Komisija trebalo da ispuni u svom mandatu. Evropska komisija bi tako trebalo da bude pokretačka snaga Evrope, sa vizijom i ambicijom, da nastupa jedinstveno i da joj glavni cilj bude odgovor na ekonomsku krizu.

I kritičari bili glasni

Od Baroza i Komisije se traži da ne budu pod uticajem šefova i premijera država EU
Od Baroza i Komisije se traži da ne budu pod uticajem šefova i premijera država EUFoto: picture-alliance/ dpa

Barozo važi za čoveka bez vizija, njegov menadžerski stil je autoritativan, želi da preuzme više moći, kritikuju odlazeći članovi Komisije. I u Evropskom parlamentu ima dosta glasova koji kažu da je Barozo čovek Saveta EU, dakle šefova država i vlada.

„Kada bi se na nekom samitu donela odluka, onda bi Komisija odmah sledećeg dana postajala aktivna i pokušavala da sprovede tu odluku. Kada bi, međutim, Parlament nešto odlučio, onda su nas prezirali“, kaže Verner Langen, poslanik Demohrišćanske unije (CDU).

Lider grupe Zelenih, Danijel Kon Bendit, bio je najglasniji protivnik novog saziva Evropske komisije: „Ne postoji tu ni odlučnost, ni vizija ni ambicija, ali zbir nula, računajući matematikom Barozove Komisije, daje nešto više“. On je hipokratma nazvao one koji kritikuju Komisiju, a ipak joj svojim glasom daju podršku.

Izglasana Komisija, ali i veća ovlašćenja Parlamenta

Kao deo „paketa“ koji je vodio podršci parlamentaraca novom sazivu Evropske komisije, usvojena je Rezolucija koja predviđa veća ovlašćenja Evropskog parlamenta. Kada bude i finalizovan, ovaj takozvani inter-institucionalni sporazum, omogućiće evropskim parlamentarcima da zahtevaju ostavke pojedinih komesara, da na osnovu parlamentarnih rezolucija iniciraju izradu predloga zakona, kao i da imaju veću ulogu u međunarodnim aktivnostima EU. Značajnija uloga Evropskog parlamenta je nešto što je bilo predviđeno i Lisabonskim ugovorom.

autorka: Marina Maksimović, Brisel / Kristof Prosl

odg. urednik: Nemanja Rujević