1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU prelazi na obnovljive izvore energije

6. januar 2010.

Pregovori o realizaciji „haj-tek“ projekta, koji bi državama na Severnom moru, omogućio dodatno snadbevanje električnom energijom, uveliko traju. I EK je obećala novac. Pa ipak, čeka se na još neke političke odluke.

https://p.dw.com/p/LLzT
Umanjuje se zavisnost od nafte, a "zdravije" je po čovekovu okolinu!
Umanjuje se zavisnost od nafte, a "zdravije" je po čovekovu okolinu!Foto: AP

Novac je spreman, sada ostaje još da se donesu političke odluke. Prošlog decembra Evropska komisija stavila je na raspolaganje 565 miliona evra za izgradnju prenosne mreže za struju koju proizvode vetrenjače na Severnom moru.

Evropska investiciona banka finansira sa 300 miliona evra izgradnju dalekovoda od Velike Britanije do Holandije. Tokom sledećih nedelja sastaće se predstavnici severnomorskih zemalja, pored ostalih Nemačke, Velike Britanije, Holandije, Belgije, Danske i Norveške. Cilj je da se postigne politički dogovor o izgradnji dalekovoda. Paul Vilcek iz Evropskog udruženja energije vetra kaže:

„Ta inicijativa zaslužuje pohvale i to je važan prvi korak. Planirana je prva međunarodna energetska mreža čime se povezuju nacionalne. Na taj način povećaće se i sigurnost snabdevanja u EU, jer se oslobađamo uvoza skupe nafte“, kaže Vilcek.

Do 2020. sveobuhvatna mreža

Prema njegovom mišljenju ugovor bi mogao biti potpisan u drugoj polovini godine. Na Severnom moru već postoji 11 dalekovoda. Na primer, oni povezuju severnu Francusku i Englesku ili Holandiju sa Norveškom. Gradi se ili planira još 21 dalekovod, pored ostalog podmorski kablovi između Danske i Norveške i Velike Britanije i Holandije. Evropsko udruženje energije vetra, predlaže izgradnju još 14 dalekovoda i čvorišta. Do 2020. godine mogla bi biti izgrađena sveobuhvatna mreža dalekovoda koja bi povezivala vetrenjače na Severnom moru i Baltiku. Procenjuje se da bi njena izgradnja koštala tridesetak milijardi evra, a novac bi morali da daju i energetski koncerni.

Evropski komesar za energiju Andris Pibalgs smatra da bi zajednička mreža mogla predstavljati osnovu jedinstvene energetske politike u EU i kaže: „Ovaj projekat pokazuje da se povezivanjem mreža obezbeđuje sigurno snabdevanje, jer uvek negde duva vetar“.

Izgradnja mreže dalekovoda doprinosi i povećanju udela struje dobijene od vetra, čime se smanjuje potreba za radom termoelektrana, a time i emisija ugljendioksida.

autori: C. Proesl, N. Briski

odg. urednik: N. Jakovljević