Ekonomska kriza u BiH, najgore tek sledi
18. mart 2009.Ukoliko Vlada Federacije BiH uskoro ne ispuni uslove kreditiranja, umjesto teške finansijske situacije mogao bi uslijediti totalni krah budžeta. Smanjenje prihoda od 12 do 15 posto u prva dva mjeseca ove godine, u odnosu na prošlu, za federalnog ministra finansija Vjekoslava Bevandu pouzdan je znak ekonomske krize.
"Bez uravnoteženja, bez odricanja i kombinacije štednje i preusmjerenja sredstava u poticaje, mislim da će kriza biti i puno dublja nego što i najveći pesimisti očekuju", predviđa ministar Bevanda. "Političari jednostavno neće da priznaju da se isuviše sredstava troši na složeni administrativni aparat", smatraju članovi Udruženja osoba sa invaliditetom koji su nedavno provalili u Federalni parlament kako bi se izborili za svoja prava.
Sindikati i poslodavci ne podržavaju mjere Ekonomsko-socijalnog vijeća
Vlada Federacije nema rješenje za kontinuirano podmirenje obaveza prema braniteljskoj populaciji kojoj je uoči izbora obećavala "kule i gradove". Manjak u budžetu nastoji se prevazići nepopularnim mjerama, da se, osim poreza na plaće, oporezuju topli obroci i regresi, kao i naknade za prijevoz, te da se smanje stope doprinosa za zdravstvo, zaključilo je sinoć na sjednici u Sarajevu Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije.
Sindikati i predsjednik Udruženja poslodavaca Nihad Imamović ne slažu se sa ovim rješenjima. "U proizvodnim firmama, ili nema toplih obroka ili su oni minimalni, dok topli obroci u pojedinim, pogotovo budžetskim korisnicima, idu do maksimalnog iznosa i do 15 maraka dnevno", upozorava Imamović.
RS bez inflacije, uz stabilne plate u javnom sektoru
Trenutna ekonomska kretanja u RS-u nisu toliko dramatična kao u Federaciji BiH. "Bankarski sektor je stabilan, a entitetski budžet se, u odnosu na plan, izvršava od 95 posto", kaže premijer Milorad Dodik. "Već treći mjesec se u RS-u bilježi deflacija koja iznosi 0,3 posto, što znači da nema inflacije", ističe Dodik. Premijer RS-a dodaje da se zadržavaju visine plata u javnom sektoru što bi, uz eventualno dodatno zapošljavanje, trebalo da dovede do povećanja kupovne moći zaposlenih u RS-u.
U Federaciji, međutim, to nije slučaj, čemu svjedoče i najave smanjenja primanja u sektoru obrazovanja, zbog čega su u Mostaru zabilježeni i prvi protesti. Predsjednik sindikata srednjih škola Ejup Mujić smatra da se radi o problemu "htijenja i znanja". "Ili će biti onako kako treba biti, ili oni (vlast) tu više neće biti", upozorava Mujić.
Neumoljiva statistika i redovi ispred javnih kuhinja
Na predstojeće teške dane upozoravaju i neumoljivi statistički pokazatelji prema kojima su hrana i piće u posljednjih 12 mjeseci poskupjeli za gotovo pet procenata, dok su "iznosi režija koje građani moraju plaćati u prosjeku povećani za više od 6 procenata", kaže zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH Maida Hasanbegović, dodajući kako su "najviše poskupjeli povrće, voće, mlijeko i mliječni proizvodi".
Uz inflaciju u vidu godišnjeg prosjeka, koja je u januaru na nivou države iznosila više od sedam procenata, sve duži redovi ispred javnih kuhinja više nikoga u ovoj zemlji ne iznenađuju. "Ništa, evo da mi nije kruh 'Svetog Ante' ne bi imala ništa danas jest", kaže građanka Sarajeva, a čovjek u redu do nje dodaje da se "ne može nikako živjeti u BiH, a kamo li režije plaćati".
Ovako je, ne samo ispred "Kruha Svetog Ante", već i ispred "Merhameta", "Karitasa", "Crvenog krsta" i "Dobrotvora". Prema naciji se u ovim redovima niko ne dijeli. Svi preživljavaju od milostinje, nadajući se da će vlasti, sa "krupnih političkih problema", konačno preći na životne.