1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EK o Srbiji: Plus samo za politiku

10. novembar 2010.

Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije nije bio spektakularan. Očekivano je pohvaljena dobra volja po pitanju Kosova, regionalna saradnja, borba protiv kriminala. Ali van političkih tema, pohvala skoro i da nema.

https://p.dw.com/p/Q3VN
Komesar Štefan File nedavno boravio u Beogradu
Komesar Štefan File nedavno boravio u BeograduFoto: AP

Godišnji izveštaji o napretku beleže proces reformi, bez ikakvih kvalifikacija, i predstavljaju svojevrsni presek (ne)urađenog u protekloj godini na putu ka EU. Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije, kaže za Dojče vele da u ovogodišnjem izveštaju ima više sadržinskih primedbi jer je Srbija dublje ušla u proces evropskih integracija.

„Gotovo da nema oblasti o kojoj se kaže da nema napretka. Naravno, uvek postoji dosta preporuka šta je još potrebno da se uradi. Ali, primećuje se čvrst konsenzus da se ide evropskim putem i napredak na tom putu koji je različit po oblastima. Ovaj izveštaj kaže da je bilo napretka, ali i da ima još dosta toga da se uradi do članstva u Evropskoj uniji“, kaže Delevićeva.

Kritike za reizbor sudija

Najviše kritika odnosi se na korupciju i, naročito, oblast pravosuđa. U izveštaju se navodi da nedovoljna transparentnost postupka reizbora sudija i tužilaca dovodi u pitanje nezavisnost pravosuđa, što može dovesti do političkog uticaja. Ipak, ovu oblast Evropska komisija posmatra kao oblast u okviru koje se reforme još odvijaju i tokom kojih očekuje da se njene preporuke uvaže, dodaje Delević: „To nije proces koji je okončan, a da se nije pri tome vodilo računa o preporukama. Važno je da se reforma pravosuđa završi i da se pri tome preporuke komisije uvaže.“

Specijalni sud za organizovani kriminal, svetla tačka sudstva u Srbiji, prema izveštaju EK
Specijalni sud za organizovani kriminal, svetla tačka sudstva u Srbiji, prema izveštaju EKFoto: picture-alliance/dpa/dpaweb

Komisija je i 2008. godine u svom godišnjem izveštaju ukazivala na ugrožavanje nezavisnosti sudstva prilikom tada najavljivanog reizbora sudija, a u prošlogodišnjem Izveštaju o napretku je pisalo da će se tim postupkom otvoriti rizik dugoročne politizacije srpskog pravosuđa. Strukovna udruženja sudija i tužilaca su godinama ukazivale na probleme na koje sada ukazuje Evropska komisija, ali nisu bila saslušana od strane domaćih faktora, kaže za Dojče vele Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije.

„Ministarstvo pravde, uverena sam, zna kako treba da čita izveštaj, ali sam i uverena de će ga javnosti predstaviti boljim nego što jeste. Ne možete mali napredak predstaviti drugačije. Napredak se u ovoj oblasti odnosi na to da smo trčali, ali ne samo da smo trčali u mestu, već i unazad. Ja sam uverena da taj izveštaj ne može da bude pozitivan, barem kada je reč o pravosuđu, i nadam se da će vlast posle tog izveštaja konačno reći – ‘Da, napravili smo greške’. I da, to nisu male greške“, kaže Boljevićeva.

Krili stanje od javnosti

Na nedostatke u oblasti pravosuđa, podsetimo, Evropska komisija je ukazivala u dva navrata, u svojim dopisima od 16. marta i 27. jula, za koje je javnost tek nedavno saznala. Naime, tada su objavljena dva, dugo tražena pisma, koja se odnose na nedostatke u reformama u oblasti pravosuđa i mogućih posledica za Srbiju ukoliko se oni ne otklone što pre. U pismima poslednjem pismu komesara za proširenje EU, Štefana Filea, navodi se, između ostalog, da je „potrebno da se izabere novi Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca i da se revidira odluka o potrebnom broju sudija i tužilaca“. Zašto se to skrivalo od javnosti sve ovo vreme, nije poznato, ali svakako otvara pitanje o stepenu zadovoljstva Unije reformama u Srbiji.

„Sve ono što smo mi govorili se i obistinilo, nažalost. Sedam meseci je trebalo da prođe, od tog prvog pisma iz Evropske komisije, da bi konačno i javnosti to bilo poznato. I to ne samo zato što je vlast to htela, već i zato što je vlasti bilo naređeno, i zato što je više puta bila kažnjavana od strane poverenika za informacije od javnog značaja. Ništa nije dobro urađeno, ne samo prilikom reizbora sudova, već i sa novom mrežom sudova koja pokazuje zaista katastrofalne rezultate“, dodaje Boljevićeva.

Na sledećoj strani:

Politički deo pozitivniji od ekonomskog

Politički deo pozitivniji od ekonomskog

Ipak, u ovogodišnjem izveštaju Komisije pojedine oblasti posebno su pohvaljene: regionalna saradnja, carina i oporezivanje, primena prelaznog trgovinskog sporazuma, borba protiv organizovanog kriminala, nauka i tehnologija, poljoprivreda, zaštita životne sredine. Pohvaljeno je i usvajanje različitih zakona, što je i bila osnova za prošlogodišnji izveštaj, ali je konstatovano da su zakoni nejednakog kvaliteta, te da je njihova primena nejednaka. Evidentno je, a istovremeno i zabrinjavajuće, to što je politička komponenta izveštaja pozitivnija od ekonomske.

Fotomontage Flaggen Serbien EU Symbolbild NO FLASH
Foto: AP/DW

„Iako Komisija pohvaljuje makroekonomsku stabilnost, primećuje i da je u srednjem roku potrebno da se izvedu strukturne reforme, da bi ekonomija bila u boljem stanju i mogla da generiše robusniji privredni rast i veće zapošljavanje“, kaže Milica Delević.

Naredni izveštaj ugrožen izborima

Zbog slabe primenjivosti donetih zakona kasne i reforme u brojnim oblastima koje izveštaj tretira, a razlog za to, Ivan Knežević, zamenik generalnog sekretara Evropskog pokreta u Srbiji, vidi u nedovoljnom administrativnom kapacitetu. Kao jedan od razloga lošije ocene nekih ekonomskih delova izveštaja, Knežević navodi višegodišnje nerešavanje nekih od centralnih pitanja. „Jedno od ključnih pitanja jeste povratak svojine, odnosno restitucija, od čijeg rešenja zavise i reforme u mnogim drugim sektorima, kao što je vraćanje imovine lokalnim samoupravama, kao jednom od gorućih pitanja u procesu decentralizacije, što dalje utiče i na lokalni ekonomski i regionalni razvoj“, kaže Knežević.

Osim ekonomske krize, koja je u velikoj meri uticala na reforme u mnogim oblastima, posebno zabrinjavaju najave da nam predstoji izborna godina. „Po pravilu se u takvoj godini ne očekuje sprovođenje nekih ozbiljnijih reformi tako da i u narednom izveštaju možemo da očekujemo neke loše ocene u spomenutim oblastima“, zaključuje Knežević.

Autor: Relja Božić, Beograd

Odg. urednik: Nemanja Rujević